Nikšić etiketira poslodavce na 'dobre' i 'loše', priznao da otežu sa fiskalnim zakonima zbog budžetske rupe koja će nastati

Piše: Amra Vrabac

Federalni premijer Nermin Nikšić umjesto da se bavi svojim poslom i što prije omogući da se u Parlamentu Federacije BiH usvoji set fiskalnih zakona koji će rasteretiti poslodavce visokih doprinosa i poreza, obrušio se na te iste poslodavce koji zapravo pune Budžet iz kojeg Nikšić dijeli novac i šakom i kapom.

Možda je u javnosti neopaženo prošla vijest da je posljednjeg radnog dana 2023. godine, tačnije 29. decembra Vlada FBiH radnicima koji plaću primaju iz budžeta Federacije BiH isplaćeno po 1.260 KM pomoći. Istog dana donesena je odluka o minimalnoj plaći od 619 KM. U odnosu na godinu ranije to je povećanje od 23 KM!

Kada je Vlada FBiH donijela uredbu kojom je omogućila poslodavcima da isplate maksimalno 2.520 KM po radniku bez poreza, među prvima su pola tog iznosa upravo dobile budžetlije s izuzetkom imenovanih i izabranih dužnosnika. Ali o tome Nikšić ne želi govoriti.

No, s obzirom da poslodavci pune budžet, može se reći da ono što su trebali dobiti njihovi radnici otišlo je za one koji su na budžetu.

Nikšić je u intervjuu za Klix studio prošle sedmice kazao kako bi mogli „sutra pustiti u Parlament fiskalne zakone“.

„I onda bismo došli u situaciju da za mjesec nemamo sredstava za penzije, za invalidnine. Nastala bi rupa u Budžetu koju bi teško mogli nadoknaditi. Onda smo se opredijelili da uvedemo online fiskalizaciju u realnom vremenu i tu napravili iskorake i ovih dana bi trebali da donesemo neke odluke da to rješavamo. Pošto smo rekli građanima da će plata biti 1000 KM, onda smo se pobrinuli da je ona u ovom trenutku viša od 1000 KM“, kazao je Nikšić.

On je to obrazložio na način da je minimalna plaća 619 KM plus topli obrok i karta, uz 420 KM koliko poslodavci mogu isplaćivati šest mjeseci, odnosno do juna 2024. godine.

„Tamo gdje to poslodavci hoće da ispoštuju. Do jučer su bili svi na strani tih poslodavaca koji su tražili da im omogućimo da 400 KM isplaćuju. Ne moraju ni 400 mogu i 100 KM“, kazao je.

Iako je priznao da je postupanje poslodavaca po ovoj uredbi dobrovoljno odnosno nije obavezujuća za poslodavce, priznao je da su tražili spisak poslodavaca koji su isplatili pomoć svojim radnicima.

„Tražili smo spisak i otići ćemo javno pohvaliti i zahvaliti i reći to su ti poslodavci. Svi koji nisu na tom spisku reći ćemo da to nisu ti poslodavci i da je pritisak koji se vrši malo sračunat da neće nešto dobiti“, kazao je Nikšić.

On je na pitanje kada će minimalna plaća iznositi 1.000 KM kazao da se nada u drugoj polovini godine. Njegov ministar razvoja i obrta Vojin Mijatović tvrdio je da će od 1. januara ove godine minimalna plaća biti 1000 KM.

Prema Nikšićevoj logici poslodavci su krivi što ne isplaćuju neoporezivi dio novca svojim radnicima iako im od postojećih poreza i nameta nije skinuta niti jedna konvertibilna marka. Za poslodavce je ionako teška ekonomska situacija, cijene roba i usluga se stalno mijenjaju, suočavaju se sa gubicima tržišta ili smanjenom prizvodnjom, pa bi svaki dodatak radnicima bez prethodno smanjenih opterećenja bio čisti trošak.

No, Nikšić kao „poslodavac“ troši tuđi novac pa je teško očekivati da on razumije šta znači mjesečno obezbijediti 100.000 KM ili milion KM za isplatu plaća radnicima i pripadajućih poreza, a da ne znate šta vas čeka naredni mjesec. Svaki će vam radnik reći da bi više volio naredni mjesec imati plaću, nego jedan mjesec dobiti 400 KM više.

Nikšić bi, ako mu je ostalo još iole obraza, trebao se izviniti svim poslodavcima koje stavlja na stub srama, a koji drže Budžet FBiH likvidnim ili je barem bio dok ga nije počeo trošiti Nikšić pa su uslijedila zaduženja teška skoro 500 miliona KM.