Švedske podmornice donose novu snagu NATO-u i veliku prednost u odnosu na Rusiju

(Patria) - Kada se Švedska pridruži NATO-u, to će pomoći alijansi da smanji svoju ranjivost u sjeverozapadnoj Evropi, u Baltičkom moru, zajedničkom plovnom putu s Rusijom sa uskim grlom za pristup lukama u osam država, uključujući Njemačku, piše Reuters.

Ključ Švedske za održavanje plovnih voda u sukobu je njena flota, za koju analitičari kažu da ima neke od najnaprednijih konvencionalnih podmornica ikada napravljenih.

„Švedska podmornička flota je dobro pripremljena za ovo okruženje i značajno će doprinijeti ukupnim podmorničkim kapacitetima NATO-a na Baltiku“, rekao je zvaničnik NATO-a za Reuters.

Plitki Baltik, koji neki u morskim krugovima nazivaju „potopljenom livadom“, ima prosječnu dubinu od oko 60 metara, što ga čini preplitkim za podmornice na nuklearni pogon koje čine najveći dio ruske podmorničke flote i cijele američke mornarice.

Švedska ima tri napredne podmornice klase Gotland i jedan stariji model koji će biti povučen kada dva nova plovila A26 budu isporučena 2027. i 2028. godine, čime će do kraja decenije imati pet.

Šta Šveđane čini tako jakima? Iskustvo. Švedska upravlja podmornicama na Baltiku od 1904. Nijedna od susjednih zemalja nije bila tako aktivna pod vodom kao Šveđani.

„Imamo regionalnu ekspertizu, koja popunjava prazninu, stručnost koju NATO nema“, rekao je komandant flotile podmornica Fredrik Linden.

Baltik je također složen plovni put, s puno rijeka koje tamo utiču, ima različite nivoe saliniteta. Oni mijenjaju i plovnost podmornice i način na koji zvuk putuje pod vodom, a za uspješnu navigaciju potrebno je lokalno znanje.

Švedske podmornice mogu da ostanu pod vodom sedmicama. Potopljene konvencionalne podmornice rade na baterije. Većina ih mora ponovo izroniti na površinu nakon nekoliko dana kako bi njihovi dizel motori mogli raditi i puniti baterije. Ali švedske podmornice imaju tekući kisik pohranjen u spremnicima za pokretanje dizel motora pod vodom kako bi napunili baterije, tako da mogu duže ostati potopljene i smanjiti rizik od otkrivanja.

Kako će to pomoći u budućnosti?

Za 30 ili 40 godina, možda ranije, podvodni rat će vjerovatno biti autonoman, kaže Sebastian Bruns, viši istraživač na Institutu za sigurnosnu politiku na Univerzitetu Kiel. Švedska već ima naručene dvije nove podmornice, koje bi trebalo da budu isporučene 2027. i 2028. godine. Poznati kao A26, plovila koje je sagradio SAAB Kockums biće veći i svestraniji od Gotlandsa i imaće jedinstvenu karakteristiku - otvor promjera 1,5 metara nazvan višestruki
portal za misije.

To će omogućiti da mašine na daljinsko upravljanje (ROV), autonomna plovila ili grupe ronilaca lahko ulaze i izlaze. Bruns kaže da to čini podmornicu idealnom za ratovanje na morskom dnu, na primjer, zaštitu ili uništavanje cjevovoda ili druge kritične infrastrukture na morskom dnu.

„Ratovanje na morskom dnu trenutno je najvažnije pitanje u pomorskim krugovima“, kaže Bruns, misleći na eksplozije 2022. godine koje su uništile gasovode Sjeverni tok koji prolazi Baltikom.

ROV-ovi mogu obavljati zadatke kao što su vađenje ili postavljanje objekata na morsko dno, skeniranje velikih površina ili postavljanje ili uništavanje mina. Također mogu zaroniti dublje od običnih podmornica.