Čak petina stanovništva nije rođena u Austriji

(Patria) - Bilo ljeto, bila zima, Austrija je uvijek odličan izbor. Ukoliko tražite prirodne ljepote, Alpe su prekrasne skijali po njima ili ih otkrivali u beskrajnom zelenilu.

Kulturne ponude također ima na bacanje, jer je ipak ova zemlja dala Mozarta. Salzburg i Beč nikog neće ostaviti ravnodušnim. No, kao i svaka zemlja, i Austrija ima neke svoje običaje i posebnosti koje su u najmanju ruku zanimljive. Pa, krenimo redom.

Kako smo već rekli, Austrija leži u Alpama. Kao rezultat toga, samo oko 30 posto površine zemlje nalazi se ispod otprilike 500 metara. Najviši vrh, Grossglockner, nalazi se na 3.798 metara iznad nivoa mora.

Možda se na prvu čini čudnim za zemlju bez obale, ali zemlja obiluje raznim rijekama, jezerima, vodopadima... Kombinujući vjetroelektrane, solarne elektrane i elektrane na biomasu, Austrija proizvodi oko 60 posto svoje električne energije iz obnovljivih izvora, a najveći broj energije generiraju hidroelektrane.

Iako se često zna reći kako su "manjine blago", u Austriji se izgleda, ta filozofija i živi. Naime, čak 20 posto stanovništva nije rođeno u zemlji, a prevedeno u brojeve, to je oko 1,7 miliona ljudi koji nisu rođeni u Austriji, a žive u njoj. Svi ljudi unutar i izvan EU dolaze u Austriju u potrazi za boljim životom, a s obzirom da ih dobar dio ostaje i tu nalazi dom, očito u tome i uspijevaju.

Tijelo najstarije evropske mumije pronađeno je na austrijsko-italijanskoj granici. Staro je više od 4.000 godina i dobilo je ime Otzi. Ledenog čovjeka (kako ga još zovu) 1991. pronašla su dvojica njemačkih turista. Mislili su da je on samo neki penjač po ledu koji nije uspio; a zapravo su našli čovjeka koji se možda nekad i penjao po ledu, ali je od toga prošlo par hiljada godina.

U zlatno doba Beča postojalo je mnoštvo različitih kafića, a postoje i dan- danas. Neki od legendarnih potječu još iz 19. stoljeća, poput Cafe Central i Cafe Landtmann. Bila su to mjesta gdje su intelektualci stvarali, sjedili, pili kafe i razmjenjivali ideje. Naravno, postoji i posebna vrsta kafe - Wiener melange - koja je nešto poput cappuccina.

Austrija je definitivno zemlja kafopija, jer čak 90 posto stanovništva svakodnevno ispija kafu. Postoji čak i naziv za pauzu za kafu u 15 sati (s pecivima, naravno) - jause, piše Punkufer.hr.

Na temelju grba dinastije Babenberg, austrijska trobojnica crvene, bijele i crvene prvi put je potvrđena 1230. godine. No, smatra se kako se počela koristiti kao nacionalna zastava oko 15. stoljeća, te se zahvaljujući tome može pohvaliti kako je jedna od najstarijih zastava na svijetu.

Iako je prvu razglednicu za koju se zna poslao londonski pisac (sam sebi) 1848. godine, austrijska je vlada bila ta koja je 1869. dopustila korištenje razglednica u cijeloj zemlji - i šire. Bila je to, zapravo, razglednica iz Beča sa slikom na sebi koja je postala poznata kao prva razglednica kao suvenir: slikovna razglednica. Ostalo je historija.