Članak

Usvojeni 'korona zakoni' na raznim nivoima vlasti, nisu rodno i socijalno senzitivni

Pandemija šteti zdravlju, socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti širom svijeta, a u središtu su žene.

(Patria) - Pandemija šteti zdravlju, socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti širom svijeta, a u središtu su žene. Mnoge radnice su žrtve kršenja radničkih prava i veće izloženosti zarazi. Žene su dodatno opterećene i povećanim opsegom neplaćenog kućanskog rada, otežano im je ostvarivanje osnovnih prava, a nasilje u porodici je u porastu.

„Krajnje je vrijeme za sistemskim rješavanjem problema nasilja u porodici uz efikasan, djelotovoran i jasno izgrađen državni sistem podrške, kroz usklađeno djelovanje različitih institucija.“ istakla je Sabina Brkan tokom svog izlaganja.

Zaposlene žene, u zavisnosti u kojem sektoru rade, također trpe posljedice vanredne situacije. Nekima se smanjuje plata, druge nisu adekvatno zaštićene na radnom mjestu, dok neke moraju raditi puno radno vrijeme uprkos rizicima kojima su izložene.

Žene čine većinu medicinskog osoblja koje je u svakodnevnom direktnom kontaktu s oboljelima, a zaštitna oprema koju koriste nije dizajnirana za njihovu veličinu, što drastično utiče na smanjenje njene fukcionalnosti.

Brojni glasovi o kršenju radničkih prava dolaze iz uslužnih, ali i proizvodnih djelatnosti u kojima su većinski zaposlene žene s nesigurnim radnim ugovorima. Poznati su slučajevi zaposlenica u kladionicama u BiH, koje su „dobrovoljno“ morale dati otkaze.

Žene poduzetnice, vlasnice malih biznisa i samozaposlene su posebno ugrožene. Naredbe o prestanku rada su dovele od značajnog gubitka prihoda, što će teško nadoknaditi u budućem razodblju, uprkos činjenici da su opreznije u poslovanju i bolje upravljaju rizikom. To jako ugrožava poslovanje kompanija koje vode žene, jer one posluju s nižim nivoom kapitalizacije i više se oslanjaju na samofinansiranje. 

„Možemo zaključiti da u svim segmentima društva, posebno ugrožena kategorija su žene. Kako bi se ublažile posljedice koje je pandemija ostavila na ženski dio populacije, Vlade na svim nivoima vlasti posebno bi trebale usmjeriti pažnju na rodno odgovorno budžetiranje, posebne poticaje za žensko poduzetništvo, dodatnu brigu za samohrane roditelje i sl.“ istakla je Alisa Hajdarović.

„Svjetska iskustva govore da se žene bolje nose sa kriznim situacijama. Nadam se da će ovo pomoći našim političarkama, da konačno pokažu koliko mogu.“ dodala je Ifeta Škoro.

Amna Popovac je zaključila „Naša država je nespremno dočekala pandemiju. Vlada se nije bavila socio-ekonomskim pitanjima tokom pandemije i s toga ne uživa povjerenje građana. Sistem je ograničen, na jako puno načina, pa su građani bili prepušteni sami sebi, kao i u raznim vanrednim okolnostima tokom proteklih godina.“

„Usvojeni „korona zakoni“ na raznim nivoima vlasti, nisu rodno i socijalno senzitivni. Tražimo od svih nivoa vlasti da pokažu da vide i čuje naše probleme, a žene su spremne učestvovati u rješavanju svih problema našeg društva, kako danas, tako i u buduće.“ zaključile su učesnice webinara pod nazivom „Uloga žena u pandemiji i drugim neočekivanim okolnostima” koji je održan uz podršku Fondacije Konrad Adenauer u BiH.

#BiH