Objavljeno u kategoriji Region na 01.05.2019 07:33:00

IFIMES: Na kocki euroatlantska budućnost Sjeverne Makedonije

Foto Ifimes

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, pripremio je analizu aktualne političke situacije u Republici Sjevernoj Makedoniji (RSM) povodom Drugog kruga predsjedničkih izbora, koji će se održati 5.maja/svibnja 2019. godine. Iz opširne analize „Predsjednički izbori u RSM 2019: Na kocki euroatlantska budućnost države?“ izdvojeni su najvažniji i najzanimljiviji dijelovi.

U Republici Sjevernoj Makedoniji (RSM) će se 5.maja/svibnja 2019.godine održati Drug krug predsjedničkih izbora, u kojem će građani Republike Sjeverne Makedonije izabrati predsjednika države između dva kandidata Steve Pendarovskog i Gordane Siljanovske Davkove. Da bi izbori bili važeći potrebno je, da na izbore izađe najmanje 40% ukupnog broja birača.

Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 21.aprila/travnja 2019.godine. Pravo glasa imao je 1.808.131 birač, izlaznost je bila 753.556 birača ili 41,68%. Najviše glasova osvojio je ● Stevo Pendarovski (323.846 ili 42,84%), zajednički kandidat vladajućeg SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije) i još 30 političkih partija ● Gordana Siljanovska Davkova (319.240 ili 42,24%), kandidatkinja opozicione VMRO-DPMNE uz podršku nekoliko manjih koalicionih partija ● Blerim Reka (79.915 ili 10,57%), kandidat Alijanse za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP) i pokreta BESA. Nevažećih je bilo 32.828 listića.

Pokušaj kontrarevolucije

Predsjednička izbori zbog svoje specifičnosti ne nogu se usporediti sa parlamentarnim ili lokalnim izborima i zbog toga različita uspoređivanja ne oslikavaju realno stanje i raspoloženje biračkog tijela.

Predsjednik Republike Sjeverne Makedonije, prema ustavu, ima neznatne ovlasti i njegova uloga više je protokolarne prirode. Zbog toga svoj utjecaj u društvu temelji na ličnom ugledu.

Masovni protesti nazvani „Šarena revolucija“ su započeli nakon što je makedonski predsjednik Gjorge Ivanov u aprilu 2016.godine abolirao više političara protiv kojih je Specijalno javno tužiteljstvo (SJO) vodilo istrage, i to u slučajevima: izborne prijevare, zloupotrebe moći, uplitanja u rad pravosuđa, korupcije, ucjenjivanja/iznude. U februaru 2015.godine u javnosti je izbio skandal prisluškivanja u okviru kojeg je makedonska tajna služba (UDK) tajno i nezakonito prisluškivala oko 26.000 osoba i to u jednoj zemlji koja faktički ima 1,65 miliona stanovnika.

Predsjednik Ivanov se odlukom o aboliciji dodatno diskreditirao, jer je odluku donio na zahtjev i pod pritiskom vodstva VMRO-DPMNE, a tokom oba svoja predsjednička mandata uglavnom se ponašao kao da je predsjednik samo jednog manjeg dijela građana, koji su članovi i/ili simpatizeri VMRO-DPMNE, a ne svih građana Makedonije.

Građani na masovnim protestima po cijeloj Makedoniji zahtijevali su ostavku predsjednika Ivanova i povlačenje odluke o aboliciji. Simpatizeri „Šarene revolucije“ održavali su redovne sastanke, javne debate i mirnim i civiliziranim protestima tražili su odlazak korumpiranog i autokratskog režima. Nenasilni građanski protesti nisu imali lidera, jer je mišljenje da nitko nema pravo monopolizirati i dominirati nad građanima koji traže ono što im pripada.

Zbog toga Drugi krugpredsjedničkih izbori predstavljaju šansu za nastavak promjena u Republici Sjevernoj Makedoniji započetih formiranjem nove koalicione Vlade Republike Sjeverne Makedonije 31.maja/svibnja 2017.godine predvođene premijerom Zoranom Zaevim (SDSM).

Predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji predstavljaju političku borbu između demokracije, autoritarizma i nacionalizma odnosno između građanskog i/ili etničkog karaktera Sjeverne Makedonije.

Na predsjedničkim izborima VMRO-DPMNE pokušava preko svoje kandidatkinje Gordane Siljanovske Davkove, uz pomoć ruskog faktora i dijela Albanaca izvršiti svojevrsnu kontrarevoluciju kao odgovor na „Šarenu revoluciju“, te vratiti državu u stanje prije demokratskih promjena, izbrisati kolektivno pamćenje na ono šta se sve događalo za vrijeme vladavine VMRO-DPMNE, jer njeni nastupi zasnivaju se na tome da se ignorira 11 godina vladavine dvojca Nikola Gruevski (VMRO- DMPNE) – Sašo Mijalkov (VMRO- DMPNE) i katastrofalne posljedice njihove vladavine.

Tajni susreti Gruevskog sa Rusima u Budimpešti

Potpuno je jasno, da Gordana Siljanovska Davkova nije mogla biti potvrđena kao kandidat VMRO-DPMNE bez blagoslova Nikole Gruevskog. U njenim nastupima je vidljiva nota utjecaja Nikole Gruevskog i Gjorge Ivanova. Ona ne nudi novu nego staru već viđenu politiku Gjorge Ivanova i Nikole Gruevskog, koja je posebno izražena prema Albancima. Siljanovska Davkova je čak izjavljivala da ne želi glasove Albanaca što bi Albance moglo ponovno dovesti u situaciju da budu građani drugog reda i po svemu sudeći ne bi potpisala Zakona o unapređenju upotrebe jezika ostalih etničkih zajednica, prvenstveno albanskog jezika te bi abolirala počinitelje nasilnog upada u Sobranje 27.aprila 2017.godine. Siljanovska Davkova je u svojim nastupima pokazala jasne tendencije, da bi bila predsjednica samo jednog dijela građana, a ne svih građana Sjeverne Makedonije, koja je multietnička, multireligijska i višejezična država. Bilo kakav oblik nacionalizma, posebno od strane predsjednika države mogao bi biti koban za Sjevernu Makedoniju.

Sjeverna Makedonija potpisala je Protokol o pristupanju NATO-u, koji je u postupku ratifikacije kod država članica NATO-a, punopravno članstvo u NATO-u očekuje se na Samitu NATO-a u decembru 2019.godine. Članstvu Sjeverne Makedonije u NATO-u jasno se usprotivila Rusija.

Zbog toga nisu iznenađenje ni tajni sastanci Nikole Gruevskog sa Rusima u Budimpešti. Rusija još uvijek nije odustala, da onemogući ulazak Sjeverna Makedonije u NATO unatoč potpisanom Protokolu o pristupanju NATO-u. Tome svjedoči i široko rasprostranjena ruska agenturna mreža posebno prisutna u albanskim sredinama u Sjevernoj Makedoniji za vrijeme predsjedničkih izbora. Iznenađuje je činjenica, da su pojedini albanski lideri uključeni u navedene aktivnosti. Zakulisna događanja na makedonskoj političkoj sceni pokazuju, da jedan dio Albanaca, još uvijek tijesno surađuje sa VMRO-DPMNE i održava komunikaciju/suradnju sa Nikolom Gruevskim. Novitet je u tome i posredna suradnja Albanaca sa Rusima preko Gruevskog što do sada nije zabilježeno u modernoj historiji Albanaca, koji su svoje strateške odnose gradili prvenstveno sa SAD.

Analitičari smatraju, da će Drugi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji biti najzanimljiviji u sredinama u kojima živi albansko stanovništvo, jer će to biti prilika da javno ispliva na površinu zakulisna suradnja sa Gruevskim, a posredno i sa Rusima i da se u javnosti razotkrije uloga i pravo lice pojedinih albanskih lidera.

Prijetnje destabilizaciji Sjeverne Makedonije

Predsjednik države je ujedno i vrhovni komandant Oružanih snaga Sjeverne Makedonije. Kampanja VMRO-DPMNE je zasnovana na povratku na prijašnje stanje i nepriznavanje potpisanih sporazuma, čak nepriznavanje ustavnog imena Republika Sjeverna Makedonija, nego u svojim javnim nastupima isključivo koriste neustavno ime Republika Makedonija. Siljanovska Davkova javno kritizira odnosno ne priznaje sporazum o dobrosusjedstvu potpisan između Republike Makedonije i Republike Bugarske, Prespanski sporazum i uglavnom se bavi temama koje nisu u nadležnosti predsjednika RSM.

Stevo Pendarovski uživa podršku koaliciju okupljene oko SDSM, koja broji ukupno 31 politički subjekt, što daje dodatnu snagu, jer su u nju uključene sve etničke zajednice koje žive u Republici Makedoniji (Makedonci, Albanci, Srbi, Turci, Vlasi, Romi, Bošnjaci, ….).

Pozicija predsjednika Republike Sjeverne Makedonije u predsjedničkom mandatu Ivanova dovedena je na najniži nivo, nivo podrške Ivanovu iznosi manje od 10% podrške građana.

Predstojeći predsjednički izbori prilika su, da se izbjegne destabilizacija Republike Sjeverne Makedonije na kojoj intenzivno rade pojedini unutrašnji i vanjski faktori.

Na kocki euroatlantska budućnost države?

Analitičari smatraju, da su potrebne dvije do tri godine, da se iščisti sve što je za sobom ostavio režim Gruevski-Mijalkov, odnosno njihove katastrofalne posljedice. Zbog toga je važno završiti proces tranzicije vlasti, nastaviti ubrzane reforme i ojačati međunarodni položaj Sjeverne Makedonije kao buduće 30.punopravne članice NATO-a i otpočeti pregovora sa EU u junu ove godine, a uslov za to je uspješno provođenje predsjedničkih izbora. Zbog toga je važno ispuniti cenzus, da najmanje 40% birača sa ukupnog biračkog spiska izađe u Drugom krugu predsjedničkih izbora. Procjene su da oko 400.000 državljana Sjeverne Makedonije trenutno ne živi u državi, a nalaze se u biračkom spisku. Neispunjavanje cenzusa dovelo bi do političke krize, koja bi dovela do ponovnih predsjedničkih izbora odnosno izbora predsjednika države u Sobranju i vjerojatno prijevremenih parlamentarnih izbora i ponovnog odgađanja početka pregovora sa EU. Destabilizacije države dovela bi do blokade nastavka procesa demokratizacije i ponovnih opstrukcija, koji bi Republiku Sjevernu Makedoniju mogli vratili u period pred svrgavanje režima Nikole Gruevskog.

Drugi krug predsjedničkih izbora ne smije dovesti do konflikata, nasilja i uplitanja stranog faktora, prvenstveno Rusije, koja ovoga puta preko svoje mreže raspoređene u sredinama sa većinskim albanskim stanovništvom pokušava dovesti na poziciju predsjednice Republike Sjeverne Makedonije Gordanu Siljanovsku Davkovu, što bi faktički značilo da je Nikola Gruevski postao predsjednik te države. Time bi najvjerojatnije bili podložni reviziji Sporazum o dobro susjedstvu sa Bugarskom, Prespanski sporazum i Protokol o pristupanju NATO-u. Rusija intenzivno radi na sprečavanju priznanja autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve (MPC-OA), koja se uskoro očekuje.

Uspješno provedeni predsjednički izbori biće važan iskorak euroatlantske budućnosti Sjeverne Makedonije, a temeljita rekonstrukcija Vlade Republike Sjeverne Makedonije i vlasti na svim nivoima biće dodatni zamah započetim procesima i reformama, a posebno ekonomskom oporavku te ekonomski opustošene države.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android