Objavljeno u kategoriji Intervju na 26.12.2018 22:06:00

Rasim Kadić o susretu sa Paddyjem Ashdownom: Prijateljstvo na koje ćemo zauvijek biti ponosni

Rasim Kadić Foto Arhiv

Piše: Sead Omeragić


Rasim Kadić je bio predsjednik Liberalno demokratske stranke (LDS) od osnivanja 1990. do 2005. godine. Godinama je privlačio pažnju i važio za najsposobnijeg lidera mlade garde političara u BiH. Pokazivao je svoje analitičke sposobnosti i izuzetnu političku inventivnost. U Vladi Alijanse je izabran na dužnost ministra za izbjeglice. Za Patriju je govorio o njegovom poznanstvu sa Paddyjem Ashdownom, liderom evropskih liberala, i susretima koje je imao s tim velikim čovjekom i zaljubljenikom u Bosnu.

Nakon smrti izuzetnog čovjeka Paddyja Ashdowna reakcije ljudi su bile pune iskrenog suosjećanja. Ali, zaboravilo se da ste vi bili izuzetno bliski sa gospodinom Ashdownom, da je uz vaše molbe došao u BiH i sa vama ušao i boravio u opkoljenom Sarajevu. Čega se u tim danima ponajviše sjećate?

- Paddy je, koliko se sjećam, prvi puta došao u Bosnu i Hercegovinu u ljeto 1993., u jeku najžešćeg rata, kada smo se upoznali, i sa njim imali otvorene i duge, razgovore u prostorijama Liberalne stranke. U njegovoj pratnji je bila jedna osoba, a u delegaciji Liberala su, osim mene, bili i Nijaz Nurković, Bruno Ostojić i Amra Salkić.

Iskreno rečeno, bilo je to obostrano iznenađenje: mi nismo mogli vjerovati da nam je u ratno i opkoljeno Sarajevo došao jedan tako važan gost (u to doba on je bio izaslanik Vlade Ujedinjenog Kraljevstva), te da ima neko „ko misli na nas“, a pogotovo neko ko sa nama dijeli liberalne vrijednosti, a on nije mogao da prestane da se čudi da u takvom ratu postoje neki liberali, postoji liberalna stranka, i postoje njeni autentični politički stavovi, koji su u mnogim stvarima bili drugačiji od oficijelnih, a koje smo objavili u knjižici nazvanoj Trag. Teško se sjetiti svega o čemu smo govorili, ali, sasvim je jasno da su naši tadašnji stavovi, pa i oni koje smo iznosili u kasnijim susretima, bitno uticali na ono što je Paddy govorio o Bosni, i što je on radio kada je došao za Visokog predstavnika u BiH.

Nakon tog razgovora, mi smo primljeni u ELDR, danas ALDE (Asocijaciju evropskih liberalnih i liberalno-demokratskih stranaka) u svojstvu posmatrača, a vrlo brzo nakon toga i u punopravno članstvo, jer je ALDE jedina politička asocijacija u Evropi koja u punopravno članstvo prima i stranke koje dolaze iz zemalja koje još nisu u članstvu EU!! (Mislim da je sada član ALDE i Naša stranka).

Kakvi su bili vaši naredni susreti?  

Od drugih susreta, izdvojio bih tri, za koja smatram da su izuzetno važni: Prvi susret je bio Kongres Liberalnih demokrata Velike Britanije 1995. godine u Brightonu, na koji me je Paddy pozvao, i gdje sam predvodio delegaciju u kojoj je bio i Hasib Salkić, generalni sekretar Stranke. Ovaj Kongres je važan po tome da sam ja, kao predsjednik bosanskih liberala, imao čast da se na plenarnom zasjedanju, pred oko 4.000 delegata, i u direktnom TV prenosu, koji je prenosilo 6 TV kuća (tada nije bilo društvenih mreža!!!), obratim sa porukom o ratu u Bosni i Hercegovini, i o potrebi da se zaustavi agresivna srbijanska politika, te omogući Bosni mir i normalan razvoj na putu priključivanja evropskoj porodici, a za što sam nagrađen dugotrajnim aplauzom, uz standing ovation. Koliko znam, rijetka je situacija da se neki stranac obraća na kongresima bilo koje stranke u Velikoj Britaniji, pa je ovo moje obraćanje bilo još značajnije.

Drugi susret je bio u Sarajevu, 6 mjeseci prije nego je postao Visoki predstavnik, kada mi je, možda i prvom u BiH, najavio da dolazi na tu poziciju, i zamolio me da mu, u 10 tačaka, navedem one stvari za koje mi liberali smatramo da su važni da ih on pokuša provesti na uspostavi moderne i funkcionalne BiH, sposobne da bude dio uređene evropske porodice zemalja. Mi smo na tom dokumentu radili više od dva mjeseca, a danas, nakon što svi znamo koliko je toga Paddy uradio za svoga mandata na jačanju institucija Bosne i Hercegovine, mogu neskromno reći da postoji i zrnce naših zasluga.

I treći susret, koji je bio u Visokom 2003., kada je posjetio Prvi sajam visočke pečenice i sudžuke, tokom kojeg sam ga odveo na Mile, krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, te mjesto prvog bosanskog parlamenta – koji se zvao Stanak. Na tom mjestu sam mu rekao da je Bosna, od Kulina bana, pa sve do okupacije od strane Osmanlija, u kontinuitetu od preko tri stotine godina, bila velika, moćna, suverena i nezavisna država, a sve u kontekstu reagiranje na one koji misle da je stvorena 1995. u Dejtonu!!! Ovo su bile činjenice koje nije znao, i zbog kojih se prijatno iznenadio, pa su i one, možda, uticale da sa takvom gorljivošću brani Bosnu, i da se suprotstavlja onima koji su je napadali, i koji su je negirali.

Nakon toga smo u mojim Mulićima popili kafu, a ja sam iskoristio priliku da otvorim tada vrlo bolno pitanje viza za građane Bosne i Hercegovine koji imaju samo bosanski pasoš, ukazujući mu na neravnopravnost tih građana sa onima koji imaju dvojno državljanstvo i pasoše, te upozoravajući ga da, ukoliko ne ukinu vize, od Bošnjaka prave novu Gazu, otvarajući palestinizaciju Bosne!!! Ne znam koliko je ovaj moj dramatičan apel pomogao, ali, danas su nam vize ukinute, ali opasnost od palestinizacije i dalje nije...ali, to sigurno nije do Paddyja, već do nas, i onih koji nam „dišu za ovratnik“.

Od stvari koje nismo uradili, a koju sam mu zagovarao, bila je ideja o istovremenom ulasku Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije u Evropsku uniju, jer sam smatrao, a sada se to vidi, da samo takvim pristupom, naši susjedi i komšije bi imali interesa da pomažu Bosni i Hercegovini na njenom putu ka EU. Na ovaj način, da svako ide svojim, individualnim putem, vidimo dokle je Bosna došla. Za ovu ideju ni sada nije kasno – dakle, da svi sa Zapadnog Balkana uđemo istovremeno, što je slučaj koji se sa proširenjem EU već desio, kada je istovremeno ušlo 10 zemalja.

Predstoji komemoracija Paddyju Ashdownu, koju organizira Liberalna stranka, koju ste vi osnovali u BiH. Šta namjeravate istaknuti u svom obraćanju o Ashdownu, koji je bio i prvi čovjek evropskih liberala?  

- Nažalost, zbog načina kako je organizirana, neću prisustvovati ovoj Komemoraciji.

Naime, i pored činjenice da je Liberalno demokratska stranka BiH jedan od suorganizatora Komemoracije, voljom nekih pregovarača sa strane LDS, nije predviđeno da iko od nas govori!!!???

Iskreno, ne znam kako se ovo dogodilo, ali je to skandal kakav ne pamtim u svojoj karijeri, i poniženje koje se ne može objasniti.

U svakom slučaju, meni lično i svim liberalima u Bosni i Hercegovini ostaje na ponos da smo poznavali Paddyja Ashdowna i radili sa njim, da smo sa njim politički napredovali i učili, i da, nakon svih naših izbornih poraza u proteklih 20-tak godina, danas, kada se prisjećamo njega i njegovog, pa i našeg liberalnog djela, možemo reći da smo moralni pobjednici vremena!!!