Članak

'Kakvu igru igra Wigemark'

Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom sastao se sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, u prošli petak u Mostaru.

Piše: Armin Aljović

Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark sastao se sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, u prošli petak u Mostaru. 

Tema razgovora je bila trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini te stanje reformi.

Iz HDZ-a BiH je saopćeno da je Čović i ovom prigodom istaknuo kako je neophodno naći rješenja za promjenu Izbornog zakona BiH koja će jamčiti punu ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, uz dosljednu primjenu načela legitimnog predstavljanja na svim nivoima vlasti. Iz stranke je saopćeno i to kako je istom prigodom izraženo žaljenje jer nije na vrijeme postignut dogovor oko održavanja izbora u Gradu Mostaru. Na kraju sastanka, zaključili su iz HDZ-a BiH, predsjednik Čović je iskazao „jasnu opredijeljenost i optimizam.“

Wigemark i Čović nakon sastanka i ručka fotografisali su se za medije. Bili su nasmijani, bez sakoa i kravata, čime su, uzme li se u obzir i šablonsko i isprazno saopćenje za javnost, otkrili da je sastanak bio više drugarski, manje radan i bez pretjerane borbe da se u BiH postignu racionalna politička rješenja.

'Koga podržava međunarodna zajednica'

Dragan Čović, kome je Wigemark vlastitom ležernošću dao kredibilitet, dok zemlju napuštaju cijele porodice zbog prijetnji novim sukobima i teške ekonomske situacije, aktuelni je predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH. Na njegovu pogubnu politiku upozoravaju i neke stranke sa hrvatskim predznakom, poput HS-a BiH i HDZ-a 1990, kao i dio crkvenih krugova. 

"HDZ ruši multietničnost u BiH, ruši zajedništvo, te obespravljuje Hrvate koji žive u kantonima u kojima su manjina", stav je fra Mile Babića.

Kao bivši ministar finansija Federacije BiH Čović je osuđen na temelju jednog od dva dokumenta, na osnovu kojeg su privatni poduzetnici braća Lijanović izbjegli platiti 1,8 miliona KM poreza. Drugi dokument, gotovo iste sadržine, na osnovu kojeg je izbjegnuto plaćanje dodatnih 36,9 miliona KM takse, Sud BiH nije ni razmatrao, jer u Ministarstvu finansija FBiH nije nađen njegov original, već samo fotokopija.

Zatvorska kazna Čoviću nije potvrđena drugostepenom presudom, jer je ustanovljeno da su nestali originalni dokumenti iz optužnice, i to dok su se prevozili od Tužilaštva Bosne i Hercegovine do Tužilaštva Kantona Sarajevo. Godinama nakon toga, niko nije odgovarao za taj "propust". 

Grupa bivših logoraša iz Mostara podnijela je nedavno krivičnu prijavu protiv Čovića nakon što je u medije dospio dokument prema kojem Čović, kao tadašnji direktor „Sokola“ traži da mu iz logora Heliodrom pošalje grupu zatvorenika za rad u toj kompaniji. Hašku presudu bivšim čelnicima nekadašnje Hrvatske zajednice Herceg Bosna za zločine počinjene u BiH devedesetih Čović je osporio a međunarodni sud nazvao političkim, što je ocijenjeno kao vrlo ozbiljan skandal.

Više hrvatskih intelektualaca reagirali su burno nedavno nakon što je Sveučilište u Zagrebu Čoviću dodijelilo počasni doktorat. Naveli su da je upravo Čović kriv za tragičnu sudbinu naroda u BiH, pa i hrvatskog naroda. Pisac i univerzitetski profesor Jurica Pavičić ponudio je da vrati doktorat Sveučilištu u Zagrebu, „jer ne želi biti u društvu sa Čovićem.“ „Tamo gdje je Čović bog, ja želim biti ništa“, rekla je profesorica sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu Đurđica Čilić.

Grupa nezavisnih bh. intelektualaca uputila je sredinom maja, uoči Samita šefova država i vlada zemalja EU - Zapadni Balkan pismo čelnicima Evropskog parlamenta, u kojem su ih upozorili na opasnost od nacionalnih politika u Bosni i Hercegovini. U pismu je navedeno „da bi upravo nastavak toleriranja aktualnih nacionalističkih politika u Bosni i Hercegovini, mogao imati nesagledive posljedice, ne samo po budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana, već i za cijeli region, pa i šire.“ 

Nepune dvije sedmice kasnije, 30. maja, više ambasada u BiH, OHR i OSCE označile su HDZ BiH i SNSD kao glavne kočničare za pravosudne reforme u BiH. 

"Jasno je da njih ne brine to što će njihovo nedjelovanje ozbiljno ugroziti borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH". Pismo su potpisale ambasade Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Nizozemske, Španije, Turske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, OHR i OSCE.

Građani Bosne i Hercegovine nalaze se u stanju neke vrste hipnoze. Dragan Čović i HDZ BiH četiri godine „iskazuju opredijeljenost i optimizam.“ U praktičnom smislu blokirali su euro-atlantski put Bosne i Hercegovine. Najviši funkcioneri poput Dragana Čovića i Bože Ljubića prijete krvavim raspadom Bosne i Hercegovine ukoliko drugi politički partneri ne pristanu na to da se participacija HDZ-a u vlasti Bosne i Hercegovine ne osigura kroz izmjene Izbornog zakona. 

Građane sada dodatno zbunjuje ponašanje šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini. Lars-Gunnar Wigemark politku vodi na dva nivoa; ujutro govori o važnosti reformi u zemlji, poslije podne ruča sa onima koji blokiraju te reforme?!

#BiH