Robert A. Huston: Međunarodna zajednica, uključujući i NATO, ostaje predana miru u BiH

SARAJEVO, (Patria) - Američki brigadni general Robert A. Huston na čelo NATO Štaba u Sarajevu došao je krajem juna prošle godine. Na toj poziciji zamijenio je brigadnu generalicu Giselle Wilz, koja je uspješno okončala svoj dvogodišnji mandat na ovoj važnoj dužnosti.

General Huston u intervjuu za novinsku agenciju Patria iznosi stavove o čestoj ratnoj retorici koju u regionu upotrebljavaju određeni političari, govori o odbrambenom sitemu Bosne i Hercegovine, odnosu NATO-a i susjedne Srbije, kao i o tome dokle je Bosna i Hercegovina došla na svom putu prema NATO savezu.

Upravo 20. januara se navršila 21 godina misije NATO-a u BiH. Već je zaključeno od odgovornih u ovoj državi da je reforma odbrane „uspješnija od bilo koje druge reforme u BiH˝. Kako napreduje restrukturiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u cilju ispunjenja kriterija NATO Saveza?

Huston: Bosna i Hercegovina je napravila značajan napredak u restrukturiranju svojih oružanih snaga i odbrambene strukture i taj se napredak mora priznati. Pregled odbrane dogovoren pretprošle godine je bio važan iskorak, a sada bi se trebalo usredočiti na njegovu implementaciju, kako bi taj pregled postao stvarnost. Nedavna odluka o nabavci novih helikoptera je dobar prvi korak u tom pravcu. Plan razvoja i modernizacije koji je dogovoren zajedno sa Pregledom odbrane je veoma ambiciozan dokument. Mislim da će Bosna i Hercegovina, kao što je slučaj i sa drugim zemljama, smatrati neophodnim da odredi prioritetne zahtjeve i da se raspoloživa sredstva usmjere na te prioritete.

BiH daje i značajan i konkretan doprinos NATO vođenim kolektivnim mirovnim i sigurnosnim operacijama, pogotovo uzimajući u obzir vaše ograničene odbrambene resurse. Trenutno imate 60 pripadnika u misiji u Afganistanu. BiH učestvuje i u UN misijama u Kongu i Maliju, te EU misiji u Centralnoafričkoj Republici. Ovdje u zemlji vježbe koje se održavaju pod pokroviteljstvom NATO-a i/ili EU predstavljaju i predstavljaće značajan mehanizam za obuku i spremnost OS BiH. Sve vježbe se planiraju tako da osiguraju da su OS BiH spremne ne samo za izvođenje mirovnih i sigurnosnih operacija u multinacionalnom okruženju u inostranstvu nego i da su spremne odgovoriti na dešavanja u zemlji u slučaju prirodnih katastrofa i zaštititi građane BiH.

U ovom svjetlu, važno je ovo iskoristiti i učestvovati u NATO programima i ispunjavati obaveze koje iz njih proističu kako bi se pokazala sposobnost, mogućnost i vjerodostojno partnerstvo. A NATO je ovdje da bi vašoj zemlji pomogao u tom procesu.

Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), traži reforme i transparentnost u svim ministarstvima, ne samo u Ministarstvu odbrane. Potrebno je ispuniti brojne uslove koji će dovesti do napretka države na svim poljima. Zato se govori da je ulazak u NATO paralelni proces ulaska jednog društva u demokratiju i sistem vladavine prava. Dakle, biti dio NATO-a daje brojne prednosti.

Huston: Kao partnerski program između NATO i zemlje potencijalnog kandidata, Akcijski plan za članstvo ima veliku vrijednost za daljnji niz reformi na dobrobit svih građana BiH. Kada se Akcijski plan za članstvo aktivira, Bosna i Hercegovina će izraditi svoj vlastiti Godišnji državni program, u konsultaciji sa NATO-om i na osnovu vlastitih prioriteta. Ti programi sastoje se od pet poglavlja. Prvi pokriva politička i ekonomska pitanja, drugi vojno/odbrambena, treći dio pitanja resursa i finansija, četvrti sigurnosna pitanja, uključujući i obavještajna, a peti dio bavi se pravnim pitanjima. NATO daje savjete i pruža pomoć i postoji kontinuirana razmjena informacija između NATO-a i zemlje potencijalnog kandidata. Važno je istaći da sve ove reforme povećavaju sveukupnu transparentnost i odgovornost.

Ukratko, svi procesi kroz koje prolazi jedna zemlja na putu ka NATO-u vrte se oko sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta. Euroatlantske integracije su isprobana i provjerena mapa puta za ostvarenje istih. Reformski proces kroz koji država mora proći poboljšat će sveukupno funkcionisanje države, u svim oblastima od pravosuđa, policije, oružanih snaga do ekonomije. Poboljšanja u ovim oblastima doprinjet će sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu svih građana BiH.

Proces uknjižbe nepokretne vojne imovine je krenuo sa mrtve tačke, što je jedan od uvjeta za aktiviranje MAP-a. Za sada se kao problemi još navode veličina Oružanih snaga, problem njihove popune ljudstvom, opremanja i standardizacije, te njihove potpune političke kontrole. Gdje smo danas sa tim zadacima?

Huston: Kako sam već ranije istakao, NATO Štab Sarajevo pozdravio je usvajanje Pregleda odbrane i sastavnog dijela tog dokumenta, Plana razvoja i modernizacije u novembru 2016. godine, po preporuci Ministarstva odbrane. Ovo je ključni korak u partnerstvu između BiH i NATO-a i razvoju operativnih sposobnosti OS BiH. Njime se ponovo potvrđuje i nadograđuje konsenzus o reformi odbrane iz 2005. godine, te je jasan znak da BiH ostaje predana reformi odbrane i ispunjavanju obaveza u okviru NATO-ovog programa Partnerstvo za mir. 

Pregled odbrane bavi se veličinom OS BiH, kao i njihovom popunom, opremanjem i standardizacijom. Mi ostajemo predani pružati pomoć BiH i implementaciji Pregleda odbrane i Plana razvoja i modernizacije, koji će voditi daljnjem jačanju i standardizaciji odbrambenog sektora BiH.

BiH ima dobru strukturu da osigura demokratsku, civilnu kontrolu i nadzor nad odbrambenim sektorom, uključujući tu i parlamentarna tijela. Nažalost, vidjeli smo pokušaje zloupotrebe OS BiH u političke svrhe. Time se opterećuje odbrambeni sistem, a OS BiH odvlače od stvarnog posla na reformi odbrane.

Od jednog člana Predsjedništva BiH smo čuli da je pristup BiH NATO-u prioritet i u odnosu na Evropsku uniju. Po običaju, ispostavlja se da je ključni problem pristupanja BiH NATO-u u političkom konsenzusu svih strana u našoj državi.

Huston: I NATO i EU integracijski procesi nose konkretne prednosti zemlji potencijalnom kandidatu. Iskustva iz regiona i van njega govore da u procesu euroatlantskih integracija zemlje prvo postaju članice NATO-a, pa onda EU. Govorim o zemljama koje žele članstvo i u NATO-u i u EU. BiH to želi i učestvuje u reformskim programima kao dio puta kako bi postala kredibilan kandidat za članstvo u NATO-u i EU. To su dugoročne obaveze, ali možemo vidjeti i u regionu i van njega da donose konkretne prednosti koje se ne mogu zanemariti.

Što se tiče NATO-a, mi smo fokusirani na napredak u našem partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i pružanje pomoći dogovorenim, neophodnim reformama. Stoga potičemo liderstvo Bosne i Hercegovine da poduzme neophodne korake kako bi se Akcijski plan za članstvo aktivirao što prije.

Stalno se u regionu govori o odnosu Srbije i NATO-a. Onda čujemo izjave da je ta saradnja izvrsna, iz RS kažu: Mi ćemo u NATO kad i Srbija. Čini li vam se da se ovdje igraju dvostruke igre sa NATO-om i Rusijom?

Huston: NATO i Srbija kontinuirano grade saradnju i dijalog od kada je Srbija stupila u program Partnerstvo za mir 2006. godine, u isto vrijeme kada i BiH i Crna Gora. I dok NATO u potpunosti poštuje politiku Srbije o vojnoj neutralnosti, postoji praktična saradnja u nizu oblasti, uključujući uništavanje opasne municije, obuke mirovnjaka, aktivnosti NATO Trust Funda u Srbiji, Procesa planiranja i revizije (PARP) za izgradnju sposobnosti i interoperabilnosti, te širi Individualni partnerski akcijski plan (IPAP) dogovoren 2016. godine. 

U tom svjetlu, NATO integracijski put može donijeti samo prednosti Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima. U regionalnom kontekstu, svima je u interesu mir i stabilnost na cijelom Balkanu, a Bosna i Hercegovina je u samom centru cijelog regiona, i geografski i kulturološki. Što je bolja politička saradnja to ćemo bolje razumjeti jedni druge i povećati našu saradnju na obostranu korist.

Ne znamo da li se to jednako vidi sa strane kao i od građana BiH, ali prijetnje ratom od nekih političkih lidera su stalne. Postoje novine u Srbiji koje neprestano objavljuju ratove Bosni i Hercegovini. Koliko smo sigurni da ovdje neće biti vojnih sukoba i kakva bi bila u tom slučaju uloga NATO-a, koji je garant mira u BiH?      

Huston: Čujem i političku retoriku, ali i šta obični ljudi imaju reći. Mislim da građani u BiH i regionu žele mir i sigurnost, kao temelj za ekonomski prosperitet i žele da imaju pravo živjeti svoje živote bez straha ili zastrašivanja bilo koje vrste. Cjelokupna međunarodna zajednica, uključujući i NATO, ostaje predana miru u BiH i sva naša zajednička nastojanja na putu BiH ka euroatlantskim integracijama, uključujući tu i snažnu saradnju sa nadležnim lokalnim institucijama, imaju isti cilj, a to je povećati sigurnost, stabilnost i prosperitet BiH i cijelog Zapadnog Balkana. Ono što je meni, kao nekome sa strane, zaista vidljivo je da ljudi koji žive u ovoj zemlji žele da njihova djeca i unuci žive u sigurnoj i prosperitetnoj BiH. Nadam se da će naći lidere koji će ih voditi naprijed, a ne gledati u prošlost.