Nedžad-ef. Grabus preuzeo dužnost 14. reisul-uleme Islamske zajednice u BiH

(Patria) - Nedžad-ef. Grabus danas je i zvanično preuzeo dužnost 14. reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Na svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu položio je zakletvu pred Odborom za predaju menšure, a predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić uručio mu je menšuru, dokument kojim se potvrđuju zakonitost njegovog izbora i šerijatska ovlaštenja za obavljanje dužnosti reisul-uleme.

Najznačajnijem događaju Islamske zajednice prisustvovali su predstavnici državnih institucija Bosne i Hercegovine, diplomatskog kora, značajnih međunarodnih islamskih institucija, članovi izbornog tijela, vjerski velikodostojnici, ugledne javne ličnosti i visoki zvaničnici Islamske zajednice.

Islamska zajednica je naš najvažniji zajednički idžtihad

U prvom javnom obraćanju nakon preuzimanja dužnosti reisul-ulema Grabus najavio je da će raditi na jačanju jedinstva Islamske zajednice i da će se o njenom radu savjetovati s ulemom, nosiocima dužnosti u Zajednici i svima koji joj žele dobro.

– Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica. Islamska zajednica je naš najvažniji zajednički idžtihad. U svome poslu ćemo se truditi raditi na programima i planovima koji osiguravaju i snaže njeno jedinstvo, s jedne, i njezino dodatno otvaranje prema savremenim dobrobitnim tokovima, s druge strane – kazao je Grabus.

Govoreći o radu mekteba i džemata, izdvojio je odgoj djece i potrebu da mladi dobiju priliku da sami doprinesu razvoju Zajednice.

– Važno nam je da djeca u mektebima stiču znanje o vjeri i ahlaku te budu lijepo odgojena, da mladi imaju prostor za učenje i unapređenje Zajednice, te da džematlije i džematlijke u svojim džematima i džamijama imaju programe koji ih povezuju u temeljnim vrijednostima i pružaju im podršku kada im je potrebna – rekao je.

Odgovornost današnje generacije, kako je kazao, obuhvata i posljedice koje će njene odluke imati za ljude koji dolaze poslije nje.

Međureligijski dijalog i dobri komšijski odnosi

Najavio je da će podsticati razgovor među onima koji pripadaju islamu ili muslimanskom kulturnom nasljeđu, kao i saradnju s pripadnicima drugih vjera.

– Trudit ćemo se da se – s uglednog i časnog položaja reisul-uleme – podstiče dijalog sa svima (i među svima) koji na bilo koji način pripadaju vjeri islamu ili muslimanskoj kulturi i nasljeđu. Bit će nam važno da doprinesemo ne samo vjerskom životu, već i kulturnom životu u Bosni i Hercegovini. U nama će pouzdane prijatelje i partnere naći svi oni koji oslovljavaju važna pitanja za društvo u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Hrvatskoj, Sloveniji i u svim državama u kojima djeluje Islamska zajednica – kazao je reisul-ulema Grabus.

Istakao je da će s pozicije reisul-uleme dati doprinos međureligijskom, međukulturnom i međucivilizacijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini i svijetu te razvijati dobre komšijske odnose sa svim ljudima.

– Mi živimo u pluralnom, multireligijskom, demokratskom okruženju, istovremeno smo i muslimani i Evropljani – poručio je Grabus.

Za slobodno djelovanje Islamske zajednice, kako je ocijenio, važna je jednakost pred Zakonom, poštivanje ljudskih prava i vladavina prava kako bismo mogli slobodno njegovati, afirmirati i snažiti muslimanski identitet unutar postojećeg državnog i društveno-političkog uređenja u domovini, ali i u domovinskim zemljama i svijetu gdje god naša Islamska zajednica misijski djeluje.

Osudio je ubijanje nevinih ljudi i pozvao vjernike da ustraju u zalaganju za mir i međusobno poštovanje.

Podsjetio je da je institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao zajednice vrijednosti, ukorijenjena u svijesti bošnjačkog naroda, te je zato preživjela različite političko-pravne i društvene sisteme, a ulema je ostala snažna i sposobna čuvati, prenositi i tumačiti islam.

– U ime svih nas izražavamo zahvalnost reisul-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću za nesebičan trud i predan rad za dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini te za uspjehe postignute u djelovanju Islamske zajednice. Molimo Allaha, dž.š., da mu podari zdravlje i dug život i nagradu za dobra djela. Molimo Allaha, dž.š., da nagradi i reisul-ulemu dr. Mustafu-ef. Cerića, a reisul-ulemama koji su preselili na ahiret podari Svoju Milost – kazao je reisul-ulema Grabus.

Na kraju je dodao kako je zahvalan Svemogućem Allahu što mu je ovim izborom za reisul-ulemu omogućeno da doprinosi razvijanju sadržaja važnih za međusobno razumijevanje u ovom dijelu svijeta.

– Gospodaru naš, oprosti nama, našim roditeljima i svim vjernicima i vjernicama na Dan polaganja računa! Podari nam mir u Bosni i Hercegovini i svijetu! Molimo Allaha, dž.š., da nas podrži na putu Istine, podari uputu i selamet, podari snagu da slijedimo zavjet Jusufa, a.s., kojeg Kur'an navodi: “Bit ću dobar i razborit čuvar” – inni hafizun alim (Jusuf, 55). Amin Ya Rabb! – kazao je reisul-ulema Grabus.

Menšura i ovlaštenja reisul-uleme

Grabusa je izborno tijelo izabralo 10. oktobra, dok je obavljao dužnost sarajevskog muftije. Njegov mandat traje do 2033. godine.

Među ovlaštenjima koja su potvrđena menšurom jeste i pravo reisul-uleme da drugim vjerskim službenicima povjeri obavljanje njihovih dužnosti. Kao vrhovni muftija, reisul-ulema donosi fetve, a kao poglavar Zajednice predsjedava Rijasetom i Vijećem muftija i brine o zaštiti vjerskih prava njenih pripadnika.

Prije dodjele menšure, prisutnima u Gazi Husrev-begovoj džamiji obratio se i Husein-ef. Kavazović koji je dužnost reisul-uleme obavljao u proteklih 14 godina.

Kavazović pozvao vjernike da budu oslonac Grabusu

Reisul-ulemi Grabusu je poželio strpljenje i mudrost, a ulemu i vjernike pozvao da mu budu oslonac, jer “teret koji preuzima zahtijeva zajednička pleća”.

– Čuvajmo Islamsku zajednicu kao najvredniji miraz koji imamo. Ona je naš štit, naš glas i naša sigurna kuća. Političke bure i prolazni ideološki trendovi dolaze i odlaze, ali institucija koja počiva na bogobojaznosti ostaje – poručio je Kavazović.

Govoreći o godinama na čelu Islamske zajednice, kazao je da je tu dužnost prihvatio kao emanet, sa zebnjom hoće li opravdati povjerenje vjernika.

– Voditi Zajednicu u vremenima punim izazova, društvenih promjena i historijskih iskušenja nije bila samo dužnost; bio je to emanet kojeg sam prihvatio sa strahom i zebnjom da li ću opravdati vaše povjerenje i steći Allahovo zadovoljstvo. Trudio sam se, zajedno sa svojim saradnicima, kojima se posebno zahvaljujem, graditi mostove, čuvati jedinstvo našeg naroda i Zajednice, te bdjeti nad duhovnim i institucionalnim tekovinama koje su nam ostavljene u nasljeđe – kazao je Kavazović.

Zahvalio je saradnicima, svom prethodniku Mustafa-ef. Ceriću, muftijama, imamima i sabornicima na podršci tokom službe.

– Došao je trenutak kada formalno završavam svoju misiju na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Gledajući u vas, na ovom mjestu koje stoljećima svjedoči našem opstanku, vjeri i dostojanstvu, srce mi je ispunjeno mirom. Svaki početak ima svoj kraj, a svaki kraj je samo nova kapija na putu ka ahiretu – kazao je Kavazović.

Zamolio je za halal i oprost ako je svojim odlukama nekoga povrijedio ili ako nije ispunio očekivanja vjernika.

– Neću zaboraviti vaše dobro i Allahovu milost prema meni! Odlazim s položaja reisul-uleme, ali ostajem s vama u saffu, kao vaš brat u vjeri, spreman da služim našoj zajednici na bilo koji drugi način. Molim Milostivog Boga da blagoslovi nas i našu domovinu, da podari mir, zdravlje i berićet u našim porodicama i našoj Zajednici, zajedno s našim novim reisul-ulemom, te da nas spoji u Džennetu prostranom – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Dovu na kraju programa proučio je bivši banjalučki muftija Edhem-ef. Čamdžić.

Za svečanost Menšura reisul-ulemi Nedžadu-ef. Grabusu akreditirano je više od 500 gostiju iz 23 države, a iz Gazi Husrev-begove džamije BHRT je realizirao direktan prijenos, uz komentare prof. dr. Zehre Alispahić i mr. Hasana Hasića. Gost prijenosa je bio mr. Meho Šljivo.

Kasnije danas bit će održan i svečani prijem povodom Menšure za predstavnike drugih vjerskih zajednica, diplomatskog kora i javnog života.

Džematlije i drugi građani moći će čestitati reisul-ulemi Nedžad-ef. Grabusu u subotu, 21. novembra, od 10.00 do 12.00 sati u zgradi Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu.

Ko je novi reisul-ulema?

Nedžad-ef. Grabus je rođen 1968. godine. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1987. godine. Akademsko obrazovanje stekao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je diplomirao 1994., magistrirao 2001., a doktorirao 2008. godine. Od 1995. do 1999. godine položio je i sve ispite na postdiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju.

Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice i na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je 2021. izabran u zvanje redovnog profesora. Predavao je i na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani te bio gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču.

Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a od 15. septembra 2021. godine muftije sarajevskog. Vodio je projekt izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i početka upotrebe džamije 7. februara 2020. godine.

Potpisivanje Ugovora s Vladom Republike Slovenije o pravnom položaju Islamske zajednice u Sloveniji 2007. godine predstavljalo je važan korak u uređivanju njenog statusa i stvaranju stabilnijih uslova za djelovanje.

Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor odlikovao je Nedžad-ef. Grabusa Srebrnim redom za razvoj međureligijskog i međukulturnog dijaloga u Sloveniji.

Autor je knjiga, naučnih radova i prijevoda te učesnik međunarodnih konferencija o religiji, obrazovanju, kulturi i međureligijskom dijalogu. Govori arapski, engleski i slovenski jezik