Biserko: Pravi test nove vlasti u Srbiji bit će odnos prema regionu, prošlosti i vanjskoj politici

(Patria) - Izborna pobjeda studentske liste u Srbiji i odlazak Aleksandra Vučića s vlasti donijeli su promjenu političke atmosfere i probudili velika očekivanja građana.

Ali suštinske promjene neće se dogoditi preko noći, ocijenila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, gostujući u sinoćnjem Dnevniku D Federalne televizije.

Govoreći o izazovima nove vlasti, istakla je da će jedan od ključnih pokazatelja promjene političkog kursa biti odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini, posebno prema Miloradu Dodiku i politici koju je Beograd dosad vodio u regiji.

Biserko je navela da su političke promjene već pokrenule previranja unutar institucija, posebno u pravosuđu, gdje se počinju otvarati predmeti koji su godinama bili zanemarivani.

Upozorila je da bi razotkrivanje kriminalnih mreža moglo imati posljedice i izvan Srbije.

- Ta hobotnica organizovanog kriminala je u Beogradu, ali je povezana i s regionom. Ukoliko bude uspješno njeno demontiranje, to će imati velikog efekta na cijeli region, čak do Slovenije - istakla je.

Ipak, smatra da od studentskog pokreta ne treba očekivati brze rezultate jer nova politička generacija tek treba steći iskustvo upravljanja državom.

- Mislim da im treba dati vremena. To su sve novi ljudi koji nemaju političko iskustvo. Zemlja koja je 40 godina bila opterećena populizmom i nacionalizmom ne može očekivati promjene tokom noći. Već je sama pobjeda studenata ogromno iznenađenje - rekla je.

Govoreći o budućoj regionalnoj politici Srbije, naglasila je da nova vlast mora pokazati hoće li nastaviti dosadašnju praksu političkog utjecaja na Srbe u susjednim državama.

- Pokazat će se da li će Srbi u regionu i dalje biti instrumentalizovani, da li će 'srpski svet' i dalje ostati u nekoj formi ili neće. Tu ima puno rezervi s raznih strana, ali nova vlast treba to itekako da opovrgne, odnosno da uvjeri da to više neće biti politika Beograda - ističe Biserko.

Na pitanje šta konkretno očekuje od budućih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, poručila je da je neophodna promjena dosadašnjeg pristupa Beograda.

- Mislim da, prije svega, Beograd mora svoju komunikaciju da usmjeri na Sarajevo. Do sada je pokazivao sklonost da se sastaje s Dodikom i korumpiranim, kriminalnim miljeom koji ga okružuje i koji je blizak Beogradu, odnosno Vučiću - navela je.

Posebno je istakla političku i finansijsku zavisnost Republike srpske od Srbije, ocjenjujući da će odnos nove vlasti prema Dodiku biti važan pokazatelj mogućih promjena.

- Republika srpska ne bi mogla opstati bez te finansijske, političke i svake druge podrške Beograda. Aleksandar Vučić imao je pretenziju da bude vođa svih Srba u regionu i to je pokazao u više navrata - navodi Biserko.

Smatra da će se razlike unutar studentskog pokreta najviše pokazati kada nova vlast bude morala definisati vanjskopolitičke prioritete, posebno odnos prema Evropskoj uniji, Rusiji i susjednim državama.

- Mislim da će u početku i dalje biti zajedno, s obzirom na to da je primarni fokus demokratizacija Srbije i funkcionalnost institucija. Razlike će se vjerovatno očitovati prilikom definisanja vanjske politike, pitanja odnosa s regionom, prošlošću i velikim silama - kaže Biserko.

Ističe i da je ruski utjecaj u Srbiji duboko ukorijenjen i da njegovo smanjivanje neće biti jednostavan proces.

- U posljednjih 14 godina naprednjačka vlast širom je otvorila vrata ruskom utjecaju, ne samo kroz energiju nego i kroz medije i razne druge kanale. Trebat će vremena da se shvati suština ruske politike na Balkanu, koja prije svega ima u fokusu svoje vlastite, a ne srpske interese - ocijenila je.

Posebno važnim smatra suočavanje s ratnom prošlošću, koje zasad nije među najistaknutijim temama studentskog pokreta.

- Ukoliko Srbija uspije da se izgradi kao pravna država, to će biti od ogromnog značaja ne samo za nju, nego i za region - dodala je.

Govoreći o oslobađanju medijskog prostora od političke kontrole, upozorila je da nova vlast mora omogućiti nezavisno djelovanje medija i civilnog društva.

- Bez slobodnih medija i civilnog sektora ne postoji taj kritični prostor koji je neophodan za svaku vlast - naglasila je Biserko.

Istakla je da će nezavisni mediji imati važnu ulogu i u otvaranju tema o prošlosti, Kosovu, Evropskoj uniji te utjecaju Rusije i Kine.

Na pitanje šta bi Sarajevo trebalo uraditi kako bi doprinijelo poboljšanju odnosa sa Srbijom, odgovorila je da najprije treba sačekati formiranje nove vlade i njene prve političke poteze.

- Mislim da Sarajevo u ovom momentu treba malo da sačeka formiranje vlade i još neko vrijeme da vidimo u kojem pravcu će se ona ponašati. Treba da bude aktivno u odnosu na ovu vlast i da šalje konstruktivne poruke na koje će oni morati odgovoriti - govori Biserko.

Izrazila je nadu da bi političke promjene u Srbiji mogle podstaći i mlade u Bosni i Hercegovini na snažnije društveno angažovanje.

- Nadam se da će i društvo u BiH krenuti putem kojim je krenula Srbija, pogotovo kada je riječ o mladim ljudima koji su dosta pasivni, koji odlaze iz zemlje i na taj način umanjuju mogućnost bilo kakvih reformi - rekla je Biserko.

Na kraju je naglasila da će stvarni dokaz historijskog zaokreta Srbije biti način na koji se nova vlast bude odnosila prema trima ključnim pitanjima.

- Vrlo je važno kako će se odnositi prema tri ključna pitanja. To su region, prošlost i vanjska politika, odnosno odnos prema četiri stuba vanjske politike koji su Srbiju zapravo opstruirali u njenom pozicioniranju - zaključila je Biserko.