
Piše: Armin Sijamić
Rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana ni formalno ni suštinski nije okončan i nije jasno kada će se to desiti. Ovih dana neki tvrde da je novi napad samo pitanje vremena.
Proteklih desetak dana iranski mediji i zvaničnici slave, kako kažu, novu diplomatsku i političku pobjedu Irana nad Sjedinjenim Američkim Državama, referišući se na rezultate izbora za američki Kongres, gdje su republikanci predsjednika Donalda Trumpa doživjeli težak poraz.
U Iranu, kao i mnogi ljudi širom svijeta, vjeruju da je takav poraz republikanaca posljedica rata protiv ove velike azijske države.
Rezultat američkih izbora bio je iranskom rukovodstvu svojevrsno opravdanje zašto su vodili rat na način na koji su to radili, odnosno zašto iranski odgovor na američke napade nije bio žešći. Kritike o načinu vođenja rata svodile su se i na pitanje zašto Iranci nisu potopili, ili barem gađali, američke nosače aviona. Jemenski Husi, koji su iranski saveznici i imaju manje snage od Irana, to su pokušali više puta i navodno natjerali američki nosač aviona na udaljavanje od obala Jemena.
Jedno od „objašnjenja“ koje se mjesecima moglo pronaći u nekim analizama tog poteza, jeste uvjerenje Teherana da bi pogođeni nosač aviona Trumpu donio izbornu pobjedu, rasplamsao strasti kod američke javnosti i podržao nastavak rata protiv Irana.
Da je rat u Iranu, odnosno Izrael, kriv za poraz njegovih republikanaca rekao je i sam Trump u intervjuu prošle sedmice, što možda dokazuje opravdanost iranskih poteza.
Čekajući januar i Netanyahu koji ne želi ići s vlasti
Implementacija izbornih rezultata očekuje se u januaru naredne godine i od tada će Trump u Predstavničkom domu i Senatu imati većinu koja će se prema njemu ponašati drugačije od postojeće republikanske. Zato mnogi smatraju da su naredne sedmice prva velika, a možda i posljednja, prilika da Trump ponovo napadne Iran.
To isto želi, kao što je i ranije želio, i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Na izborima na kojima je njegova stranka Likud bila pobjednik, opozicija ipak ima šansu da formira vladu.
U Izraelu mnogi vjeruju da pad s vlasti Netanyahua vodi u razne istrage pa čak i u zatvor zbog slučajeva korupcije koji su protiv njega pokrenuti.
Netanyahu i bez svega toga nikada nije krio da želi američke napade na Iran i slom tamošnje vlasti. Neki čak vjeruju da će Izrael samostalno napasti Iran i čekati da se Sjedinjene Države uključe u rat. Obnova rata vjerovatno bi značila kraj pregovora o formiranju nove vlade bez Netanyahua.
Iran je možda imao i takvu računicu i smatrao da će i izraelski izbori biti alat u ratu protiv Netanyahua, baš kao što je to slučaj s američkim izborima i Trumpom.
Priprema terena ili rutinski manevri?
Međutim, da Iran računa da je nastavak rata moguć ukazuje i to da je posljednjih dana govorio o novim raketama, novim vojnim sposobnostima, odbijanju da otvori Hormuški moreuz prije nego Sjedinjene Države ispune ono što su ranije potpisale i pokazujući želju za novom rundom u okršaju jer računa da su američki vojni kapaciteti na Bliskom istoku iscrpljeni.
Od svih tih poruka koje su stigle iz Irana, jedna se posebno izdvaja. Šef iranskog Vijeća sigurnosti koje je odgovorno vrhovnom vođi, ajatolahu Mojtabi Khameneiju, Mohsen Rezaei, rekao je da će u slučaju novog američkog napada na Iran, Teheran gađati američke vojne baze čak i u Evropi.
Na to izgleda računaju i u Washingtonu pa su američki strateški bombarderi i tankeri iz Ujedinjenog Kraljevstva premješteni na druge lokacije, navodno zbog prijetnje dronovima. To možda ukazuje da Iran ima nove balističke rakete, nakon što su se prethodno ograničili, po naredbi bivšeg ajatolaha Alija Khameneija, na domet od dvije hiljade kilometara. Stručnjaci kažu da Iran ovdje vjerovatno govori o raketi Khorramshahr-4 (Kheibar), koja nosi bojevu glavu tešku između 1.500 i 1.800 kilograma i ima domet od dvije hiljade kilometara. Domet rakete se, kažu stručnjaci, može povećati tako što će raketa nositi manju bojevu glavu i više goriva.
Iran je pokazao i snimke podzemnih baza koje su pune raketa i dronova, dok ih obilaze iranski zvaničnici. Sve je to došlo u vremenu posjete Teheranu delegacija Saudijske Arabije, Turske i Pakistana i diplomatskih kontakata iranskih zvaničnika s kolegama iz mnogih država.
I Izrael je pokazao dio svojih sposobnosti. Ove sedmice kompanija “Rafael„ predstavila je krstareću raketu „Super Ice”, s bojevom glavom od 450 kilograma. Raketa se može lansirati iz zraka, s kopna ili s mora. Namijenjana je razbijanju bunkera i utvrda. To je unaprijeđena verzija raketa „Sea Breaker“ i „Ice Breaker“ koje se koriste od 2021., odnosno od 2023. godine. Ovo je „najbolja krstareća raketa te vrste na svijetu“, rekao je predsjednik kompanije “Rafael„ Yuval Steinitz. Stručnjaci kažu da nosi najmodernije tehnologije, da bi bila teško uočljiva i još teže presretnuta.
Najveća svjetska vojna sila također pokazuje svoju snagu. Pored periodičnih manjih udara na neke iranske ciljeve, na Bliski istok u narednim danima stiže i nosač aviona USS Theodore Roosevelt, koji se ovih dana nalazi pred obalama Malezije. Trenutno su u blizini Irana druga dva nosača aviona. Tri nosača aviona u nekoj regiji može ukazivati da se američka vojska sprema za udare.
Vrijeme ističe i radi protiv svih
Američki državni sekretar Marco Rubio u utorak je rekao, nakon sastanka s drugim ministrima država G7 u Parizu, da niko od njih ne želi da šalje vojsku u Hormuški moreuz. „Pokrenuo sam to pitanje. Nisam dobio odgovor“, rekao je.
To znači da u jednačini opet ostaju Iran i njegovi saveznici te SAD i Izrael sa svojim regionalnim saveznicima.
Pri tome, Trumpa u januaru očekuje nova zakonodavna vlast, a Netanyahu bi mogao ostati bez pozicije premijera.
Svijet ovog mjeseca očekuje samite ASEAN-a (Asocijacija država jugoistočne Azije) i APEC-a (Azijsko-pacifička ekonomska saradnja). Ti samiti mogu biti mjesto susreta Trumpa i njegovih kolega iz Rusije i Kine, Vladimira Putina i Xi Jinpinga. Njihovi razgovori mogli bi biti jako važni za Iran, iako nisu malobrojni ni oni koji kažu da i ako dođe do njihovog sastanka to neće biti ništa spektakularno važno.
Iranci su također nervozni i imaju razloga za nezadovoljstvo. Sankcije, pomorska blokada i povremeni američki napadi održavaju stanje ni rata ni mira i za Teheran to postaje sve teže podnošljivo. Pomenuti Rezaei je rekao da se ovo mora okončati. Odatle, mnogi vjeruju da bi Iran ovaj put mogao povući drugačije poteze na bojnom polju, pa čak i napasti prvi u namjeri da popravi svoje pozicije ako već kraj rata nije blizu i ako se, kako tvrde iz Teherana, ne vode nikakvi razgovori sa zvaničnim Washingtonom o bilo čemu.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija

Tužilaštvo ZDK traži pritvor za petero uhapšenih tehničara s Psihijatrije KBZ-a
































