Piše: Armin Sijamić
Historija pokazuje da američki predsjednici i stranka iz koje dolaze na međuizborima obično gube dio podrške birača, a učinak sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa biračima je olakšao posao.
Prema više anketa, Donald Trump je trenutno najnepopularniji američki predsjednik u modernoj historiji. Koliki je to strmoglavi pad postaje jasno ako znamo da je prije dvije godine pobijedio u svih sedam „kolebljivih“ (swing) država u utrci za američkog predsjednika.
Da stvar po Trumpa bude gora, ankete su još prošle godine pokazivale da bi njegovi republikanci na ovim izborima mogli zadržati kontrolu nad oba doma Kongresa – Predstavničkim domom i Senatom. Odatle, jučerašnji rezultati mogu se čitati kao kazna za predsjednika koji je razočarao birače, ali i za republikanski establišment koji je Trumpa slijepo slijedio.
Sve ovo Trump je postigao svojom vanjskom politikom, a što se kao posljedica, kao rijetko kada u historiji Sjedinjenih Američkih Država, prelilo na domaće prilike. To je jedan od fenomena koji će dugo godinama izazivati pažnju donosioca odluka u najvećoj svjetskoj sili.
Servilnost Trumpa prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, korupcijske afere njegovih kadrova i članova porodice i rat protiv Irana, nanijeli su štetu običnim američkim glasačima koji često ne mogu na geografskoj mapi pronaći lokacije na kojima se troše američki resursi i američki ugled.
Porasle su cijene energenata, a potom i drugih roba i usluga. Svjetske berze počele su da reaguju na Trumpove izjave o Iranu, a što kao uslugu prodaje za veliki novac na svojoj mreži Truth Social, dok ljudi u Sjedinjenim Državama i širom svijeta bespomoćno gledaju do kada će sve to trajati.
Uvod u seriju političkih promašaja bila je njegova politika carina, koja je dovela do poteškoća za američke građane, uslijed otežavanja poslovanja sa svijetom, ali i odgovora drugih država. Naprimjer, u kineskom odgovoru na američke carine uvedene su i zabrane uvoza soje iz Sjedinjenih Država, što je donijelo probleme američkim farmerima i to u vremenu dok je Trump novcem pomagao argentinskog predsjednika Javiera Mileija na tamošnjim izborima, a argentinski farmeri uzeli posao od svojih američkih kolega i poslovali s Kinom.
Sve ovo je došlo pred izbore na kojima Amerikanci biraju svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 članova Senata koji broji 100 mjesta. Birali su i 36 guvernera saveznih država.
Bitka za Kongres
Ovakva Trumpova politika otvorila je prostor demokratima da lagano pobijede na ovim izborima, čak i na mjestima gdje je to bilo nezamislivo prošle godine. Odziv birača bio je veliki, što gotovo uvijek znači da su ljudi ogorčeni na vlast i da traže alternativu.
Pobjede demokrata u saveznim državama poput Iowe, Kansasa i Texasa rezultat su politike predsjednika SAD-a, jer su cijene goriva naljutile republikanske glasače. Odnos prema migrantima natjerala je glasače latinoameričkog porijekla na rekordnu izlaznost. Radnici su ljuti zbog visine svojih primanja i potrošačkih cijena. Studenti su nastavili obračun s Trumpom.
Poseban problem za republikance, ali i američki dvopartijski sistem, je i to što su mnogi na ovim izborima glasali iz protesta pa su u utrku ušli i ljudi poput Abdula El-Sayeda, demokrate iz Michigana protiv kojeg su se digle i stranačke kolege. Rezultat - njegova pobjeda u trci za Senat protiv iskusnog republikanca Mikea Rogersa, koji je bio natjeran da biračima objašnjava zašto je dobro američki novac trošiti za pomoć drugim državama, primarno Izraelu.
El-Sayed je prvi izabrani musliman u historiji Senata. Ovaj mladi političar je toliko nervirao Trumpa da se predsjednik države direktno uključio u utrku u Michiganu, koji mu je prije dvije godine dao podršku u utrci za Bijelu kuću, da bi na dan izbora rekao da od naredne godine Izrael neće primati oko četiri milijarde dolara godišnje pomoći od Sjedinjenih Američkih Država.
Bivša Trumpova saveznica i kongreskinja Marjorie Taylor Greene je na ovu Trumpovu najavu reagovala na društvenoj mreži X i rekla da je to pokušaj ublažavanja izbornog poraza i dodala da je ona prošle godine uložila amandman da se ta pomoć Izraelu ukine i da je za to „dobila samo šest glasova“, zbog proizraelskog lobija AIPAC koji finansira kongresmene iz obje stranke.
El-Sayedov uspjeh došao je po modelu pobjede Zohrana Mamdanija u New Yorku, ne kao pobjeda muslimana, već kao pobjeda nove generacije političara koja želi da promijeni decenijske postavke u američkoj politici, poput nezamjeranja proizraelskom lobiju u obje stranke i traženju da se okončaju američki ratovi širom svijeta - što je i Trump obećavao. Ovi novi političari izašli su ispod šinjela senatora jevrejskog porijekla Bernieja Sandersa, jednog od rijetkih istinskih ljevičara na američkoj političkoj sceni, koji želi da porazi oligarhiju i traži istinsku demokratiju.
U mnogim drugim državama demokrate su također pobijedile, negdje nakon decenija republikanske vladavine. Prema trenutnim rezultatima, demokrate će imati 231 člana u Predstavničkom domu, a republikanci 139. U preostalih šezdeset utrka demokrati većinom vode. Dakle, prije nego su svi glasovi izbrojani demokrate su osvojile većinu. U Senatu će demokrati također imati komotnu većinu: 54 naprema 44, uz dvije utrke u toku u kojima također dobro stoje.
Trumpove naredne dvije godine u Bijeloj kući
To praktično znači da će demokrati moći kontrolisati američki budžet, ali i neke druge Trumpove politike, možda pokrenuti i njegovu smjenu. Ovim rezultatom Trumpu su svezane ruke na mnogim pitanjima. Protiv Trumpa, članova njegove administracije i porodice mogla bi se organizovati razna saslušanja i istrage, što bi mu otežalo posao predsjednika države. To bi se moglo pretvoriti u javno saslušanje onoga što je ostalo od MAGA (Make America Great Again) pokreta.
O tome je govorio i šef Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson. On je u utorak upozorio da bi „svaki odbor Kongresa“ bio „pretvoren u istražno tijelo“ ako demokrate pobijede i rekao da će demokrati „krenuti na predsjednikovu porodicu, Kabinet, njegove donatore i prijatelje.“
Trump je prije izbora najavio da neće mijenjati svoju politiku bez obzira na rezultate ovih izbora, što je mnoge navelo da pomisle da će do kraja svog mandata biti još nepredvidiviji i opasniji. U prilog tome ide i to što novoizabrani kandidati dužnost preuzimaju tek u januaru naredne godine.
Američku javnost, barem onu političku, posebno brine Trumpova politika prema Ukrajini i Iranu. Ovakvi rezultati izbora za američka predstavnička tijela dobra su vijest za Ukrajinu, smatraju mnogi, jer su demokrati već dokazali svoju spremnost da pomažu Kijev u odupiranju ruskoj agresiji, dok Trump krši i odluke koje je sam donio.
Ipak, ključna vanjskopolitička tema na kojoj će se testirati Trumpova politika u ostatku njegovog predsjedničkog mandata jeste rat protiv Irana u kome Sjedinjene Države već osam mjeseci traže način da pobijede, a što je dovelo do niza problema koji su vjerovatno bili ključni za ishod ovosedmičnih izbora. Od tog rata zavisi cijena energenata u Sjedinjenim Državama, Trumpov imidž, budućnost američke desnice, ali i američki položaj na Bliskom istoku.
Dok SAD u rat protiv Irana guraju Netanyahu i izraelski lobi, Trump sada, nakon izbornog poraza kod kuće, ima jednu šansu na koju ranije vjerovatno nije računao. Ako bi Netanyahu izgubio vlast u Izraelu, to bi mu možda bila prilika za još jednu promjenu politike.
Ali i bez iranskog rata, preostale dvije godine Trumpovog drugog mandata mogle bi ličiti na njegov prvi mandat koji je proveo u političkoj defanzivi, u sukobima s demokratima i nekim republikancima, državnom birokratijom, kadrovima koje je sam izabrao, medijima, javnim ličnostima..., u mandatu koji nije mnogo pomogao običnim Amerikancima da žive bolje. Najprostije rečeno, nezadovoljni građani od pobjednika ovih izbora traže promjene i poništavanje posljedica nekih Trumpovih politika, a sve se to tiče aktuelnog predsjednika i omjera snaga u Kongresu.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija
Helikopter MUP-a KS kao fatamorgana: Katici 14 dana traje već mjesecima, letjelica i dalje u Pragu
U Olovu otvoren Dnevni centar za djecu s teškoćama u razvoju: Vlada ZDK nastavlja širiti mrežu stručne podrške
