Gavrankapetanović: Ne bih prihvatio poziciju direktora KCUS-a

(Patria) - Direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, prof. dr. Ismet Gavrankapetanović u emisiji "Dobar dan BiH" na Hayat televiziji govorio je o otvaranju odjela palijativne njege, brizi o najteže oboljelim pacijentima, stanju zdravstvenog sistema i odlasku medicinskog osoblja.

Dotakao se i mogućnosti da nakon izbora bude predložen za direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), jasno poručivši da tu funkciju ne bi prihvatio.

Govoreći o novom odjelu palijativne njege u Općoj bolnici, istakao je da je njegova osnovna svrha olakšati patnju najtežih pacijenata i pružiti podršku njihovim porodicama.

- Niko ko je u takvoj situaciji ne bi trebao biti sam i nijedna porodica ne bi smjela biti ostavljena sama s takvim pacijentom. Procijenili smo da imamo snagu, da možemo, znamo i trebamo pružiti ruku tim ljudima i njihovim porodicama - kazao je Gavrankapetanović.

Naglasio je da palijativna njega podrazumijeva mnogo više od medicinske pomoći, posebno kada je riječ o ublažavanju bolova i očuvanju dostojanstva pacijenata u najtežim trenucima života.

- Dvije riječi koje bih izdvojio jesu dostojanstvo i mir. Da im omogućimo da u našem prostoru imaju upravo to - poručio je.

Pojašnjava da je ideja o osnivanju odjela postojala godinama, a da je potreba za takvim oblikom zdravstvene zaštite posebno vidljiva kod pacijenata koji se suočavaju s teškim i neizlječivim bolestima.

Prema njegovim riječima, cilj nije samo ublažavanje bolova već i stvaranje uslova u kojima će pacijenti imati mir, podršku i dostojanstvo. Odjel trenutno raspolaže sa 20, a u planu je proširenje kapaciteta na ukupno 40 kreveta.

- Najveće zadovoljstvo je vaš zadovoljan pacijent, kada ste beskrajno radosni da ste mogli pomoći. Naravno, postoje situacije u kojima ne možete pomoći, ali tada pokušavate ublažiti bol i olakšati patnju i tugu pacijentu i njegovoj porodici - kaže direktor Opće bolnice.

Naglašava da je za rad na ovom odjelu potrebna posebna obuka zaposlenih, jer briga o najtežim pacijentima zahtijeva stručnost, empatiju i sposobnost pružanja podrške porodicama.

Dok se u Bosni i Hercegovini nakon izbora otvaraju pitanja formiranja vlasti i raspodjela funkcija, Gavrankapetanović poziva na više međusobnog poštovanja i civiliziraniji politički dijalog.

Kaže kako svakodnevno svjedoči teškim životnim situacijama, bolesti i patnji pacijenata, zbog čega mu političke svađe i ružne riječi posebno teško padaju.

- Vjerujte, bude mi povremeno muka kada pogledam televiziju. S jedne strane gledate realnost života, bolest i smrt, a s druge ljude koji govore ružne riječi, svađaju se i raspravljaju - kazao je.

Smatra da političke razlike ne bi smjele biti prepreka međusobnom poštovanju i traženju rješenja koja su u interesu građana.

- Ja bih pokušao, i to sam jednom već rekao, staviti embargo na ružnu riječ u ovoj zemlji. Da ljudi pokušaju kroz lijep, civiliziran dijalog doći do rješenja. Ne moramo se slagati, ne moramo se ni voljeti, ali se poštovati moramo - poručio je Gavrankapetanović.

Dodaje da bi bilo važno da se ljudi više međusobno pomažu i da oni koji donose odluke imaju više razumijevanja za svakodnevne probleme građana, posebno bolesnih i drugih ranjivih kategorija.

Prema njegovim riječima, napredak društva moguć je kroz zajednički rad, jačanje privrede i stvaranje boljih prilika za mlade ljude.

Odlazak medicinskog osoblja iz BiH godinama je jedan od najvećih izazova zdravstvenog sistema. Ipak, Gavrankapetanović smatra da je u tom pogledu došlo do značajnih pomaka.

Ocjenjuje da je odlazak zdravstvenih radnika u proteklom periodu značajno usporen, navodeći aktivnosti sindikata i unapređenje položaja zaposlenih kao važne faktore.

- Mislim da se odlazak značajno usporio. Posebno zahvaljujući aktivnostima sindikata ljekara, doktora medicine i stomatologije. To je praktično zaustavljeno u posljednjih šest ili sedam godina - naveo je.

Ističe da su napravljeni pomaci i kada je riječ o medicinskim sestrama i tehničarima, ali da uvijek postoji prostor za poboljšanje uslova rada i statusa zdravstvenih radnika.

- Mislim da zdravstveni radnici u Bosni i Hercegovini, posebno u Kantonu Sarajevo, mogu biti zadovoljni uslovima u kojima rade i onim što im društvo može pružiti. Naravno, trebamo svi zajedno raditi na tome da njihov status bude još bolji - dodao je.

Navodi i da je dugoročno unapređenje zdravstva povezano s jačanjem privrede i ukupnim razvojem društva, kao i stvaranjem boljih perspektiva za mlade ljude.

Jedno od pitanja voditeljice emisije odnosilo se i na mogućnost da bude predložen za direktora KCUS-a. Na direktno pitanje voditeljice da li bi prihvatio tu poziciju, odgovorio je kratko: "Ne bih, ne bih, hvala."

Napominje da je spreman pomoći zdravstvenim ustanovama i sarađivati s bilo kojom vlašću, ali da mu preuzimanje nove funkcije nije potrebno.

Kako je naveo, svoj posao vidi kroz odnos prema pacijentima i unapređenje zdravstvene zaštite, bez obzira na to ko je na vlasti.