(Patria) - Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u nizu ključnih oblasti digitalne transformacije, elektronskih komunikacija i cyber sigurnosti, dok Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i dalje nema finansijsku i političku nezavisnost. Istovremeno, država nema usvojenu strategiju razvoja informacionog društva, kasni u dodjeli 5G licenci, a ne postoji ni sveobuhvatan zakonodavni okvir za zaštitu mreža i informacionih sistema.

Ovo su neki od zaključaka iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, u kojem se ukazuje na ozbiljne nedostatke u usklađivanju domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije.

U oblasti elektronskih komunikacija BiH nije napravila pomak u usklađivanju propisa s evropskim standardima, uključujući Direktivu o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa i Akt o gigabitnoj infrastrukturi. Država još nije usvojila politiku sektora telekomunikacija niti razvila strategiju širokopojasnog pristupa internetu, dok dodjela licenci za korištenje radiofrekvencijskog spektra za 5G mobilne mreže i dalje kasni.

Posebno zabrinjava činjenica da RAK, kao regulatorno tijelo zaduženo za ovu oblast, i dalje nema finansijsku i političku nezavisnost.

BiH bez strategije digitalizacije, podaci javnih institucija se ne razmjenjuju

Ni u oblasti digitalnih usluga nije zabilježen napredak. Bosna i Hercegovina nije usvojila državnu strategiju i akcioni plan za razvoj informacionog društva, a nisu poduzete ni aktivnosti na uspostavljanju politike otvorenih podataka.

Evropska komisija upozorava da ne postoji koordiniran i zajednički planiran pristup digitalnoj transformaciji javnih usluga na nivou cijele zemlje. Razmjena podataka između javnih institucija i dalje je veoma ograničena.

BiH treba uskladiti svoje zakonodavstvo s Aktom o digitalnim uslugama (DSA), Aktom o digitalnim tržištima (DMA) i Aktom o interoperabilnoj Evropi. To podrazumijeva i uspostavljanje pravnog i institucionalnog okvira koji će omogućiti njihovu efikasnu primjenu, kao i osiguravanje pristupačnosti i prekograničnog pristupa digitalnim javnim uslugama.

Cyber sigurnost bez zakonskog okvira, nema ni jedinstvenog nadzora

U oblasti cyber sigurnosti Evropska komisija upozorava da BiH i dalje nema sveobuhvatan zakonodavni okvir za sigurnost mreža i informacionih sistema.

Na državnom nivou nije određena jedinstvena kontaktna tačka, a potrebno je uspostaviti jedan ili više timova za odgovor na računarske sigurnosne incidente, koji bi omogućili stratešku saradnju i razmjenu informacija.

Evropska komisija posebno upozorava da odsustvo sveobuhvatnog sistema cyber sigurnosti povećava izloženost zemlje cyber prijetnjama. Od BiH se očekuje i nastavak primjene evropskog alata za cyber sigurnost 5G mreža, što uključuje procjenu rizika dobavljača i uvođenje ograničenja za one koji predstavljaju visok sigurnosni rizik.

Nije ostvaren ni napredak u usvajanju propisa o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije. Preporuka Evropske unije da se uspostavi jedno nadzorno tijelo za cijelu državu i dalje nije provedena, a nije bilo ni značajnijih pomaka u osiguravanju interoperabilnosti elektronskog potpisa.

U izvještaju se posebno ukazuje na problem koji je nastao nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH u junu 2026. godine zabranila IDDEEA-i i Upravi za indirektno oporezivanje obradu ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potpisa.

Sud BiH je u julu suspendovao ovu odluku do donošenja konačne presude, zbog čega IDDEEA nastavlja izdavati elektronske potpise.

Dodatni problem predstavlja Zakon Republike Srpske o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskim dokumentima, koji je na snazi od juna 2026. godine. Njime je uspostavljena zasebna entitetska nadzorna struktura za usluge povjerenja i digitalni identitet, što je u suprotnosti s preporukom EU da se uspostavi jedno nadzorno tijelo za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

BHRT pred gašenjem, javni emiteri bez stabilnog finansiranja

Evropska komisija ocjenjuje da je zakonodavni okvir BiH u oblasti medija i dalje nedovoljan te da država mora uskladiti svoje propise s Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama i Evropskim aktom o slobodi medija.

Od BiH se očekuje uspostavljanje korporacije javnih RTV servisa kao zasebnog pravnog lica, u skladu sa Zakonom o javnom radiotelevizijskom sistemu.

Posebno se ističe potreba za izmjenom modela finansiranja lokalnih javnih emitera kako bi se osigurali njihova finansijska održivost i politička nezavisnost, ali i unaprijedila zaštita novinara i medijskih radnika.

Evropska komisija upozorava da bez stabilnih, nezavisnih i adekvatno finansiranih javnih medijskih servisa BiH ne može ispuniti ključne obaveze u oblasti medijskog pluralizma, digitalne transformacije i demokratske odgovornosti.

U izvještaju se navodi i da BiH treba započeti uspostavljanje neophodnih struktura upravljanja i nadzora u oblasti vještačke inteligencije, u skladu s Aktom EU o vještačkoj inteligenciji.