Begić: Dodik i Čović dobili su četiri godine da još ojačaju, naredni mandat bit će težak

(Patria) - Zastupnik Demokratske fronte (DF) u Parlamentu BiH Zlatan Begić upozorio je danas da bi formiranje vlasti nakon Općih izbora moglo dodatno otežati političke odnose u zemlji.

Gostujući u emisiji BHT1 uživo, Begić je istakao da su Milorad Dodik i Dragan Čović tokom proteklog mandata ojačali svoje pozicije u institucijama te da će se njihov utjecaj u iduće četiri godine još više osjetiti.

Aktuelni saziv vlasti ocijenio je neuspješnim, tvrdeći da državni Parlament već četiri godine ne ostvaruje rezultate kakvi su potrebni Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, na dnevnom redu često se nalazi veliki broj tačaka, ali su među njima tek povremeno zakoni koji imaju konkretnu važnost za građane, dok se ostatak uglavnom odnosi na izvještaje različitih institucija.

Govoreći o odnosima unutar vlasti, Begić je ustvrdio da su Dodik i Čović dobili previše prostora za jačanje svojih političkih pozicija.

- Data je bezuslovno vlast Dodiku i Čoviću - rekao je Begić, podsjećajući da je nakon izbora 2022. došlo do formiranja vlasti u kojoj su, prema njegovoj ocjeni, njih dvojica uspjela postaviti svoje kadrove u brojne institucije.

Begić smatra da je takav razvoj događaja oslabio državne institucije i promijenio odnos međunarodne zajednice prema političkim akterima u BiH.

Kao primjer naveo je slučaj Milorada Dodika, ustvrdivši da je izostanak njegovog hapšenja utjecao na međunarodne procjene političke snage predsjednika SNSD-a.

Dodao je da su Dodik i njegovi saradnici nakon toga ostali u povoljnoj poziciji, a sankcije su im poslije ukinute.

- Oni iza sebe imaju četiri godine vrlo uspješne vlasti u smislu pozicioniranja unutar institucija sistema. Da su te četiri godine bili u opoziciji i da sada čekaju eventualno da dobiju mandat, bili bi u znatno goroj poziciji - mišljenja je Begić.

Upozorava da bi idući mandat mogao biti još teži, naročito iz razloga što politički blokovi okupljeni oko Dodika i Čovića sada imaju snažniju poziciju i u Predsjedništvu BiH.

Osvrćući se na izborni rezultat DF-a i Željka Komšića, Begić je poručio da stranka neće odustati od koncepta građanske države, iako su joj birači na ovim izborima dali slabiju podršku nego ranije.

Istakao je da građansku ideju ne smatra apstraktnim političkim konceptom, nego načelom koje je već sadržano u Ustavu BiH.

Prema njegovom tumačenju, problem nastaje upravo zato što se ne provode ustavne odredbe koje bi svim građanima omogućile jednaka prava.

Podsjeća i na presude Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na diskriminaciju u političkom sistemu BiH, tvrdeći da se veliki broj građana i dalje nema pravo kandidovati za najvažnije političke funkcije.

- Građanska ideja zapravo znači demokratiju. Nema demokratije bez građanina - poručio je Begić.

Dodao je da je DF izgubio dio političkog kapaciteta, ali da i dalje smatra svojom odgovornošću zagovarati ustavne promjene i ravnopravnost građana.

- Demokratska fronta nema više odgovornosti jer su nas građani naprosto poslali, da tako kažemo, na klupu za rezervne igrače. Ali ima odgovornost za ideju, koja je živa ideja - rekao je.

Govoreći o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, odbacio je tvrdnje da će izbor kandidata HDZ-a BiH automatski dovesti do relaksacije političkih odnosa.

Upozorio je da bi se nastavak insistiranja na konceptu legitimnog predstavljanja mogao dodatno odraziti na prava građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda ili ne žele biti politički predstavljeni isključivo kroz etničku pripadnost.

Begić je izrazio sumnju da će BiH u sljedeće četiri godine ostvariti značajniji napredak na evropskom putu. Smatra da usvajanje pojedinih zakona, koji se predstavljaju kao važan iskorak ka EU, neće biti dovoljno ako se ne riješe temeljna pitanja jednakosti građana i diskriminacije u izbornom sistemu.

- Ne možete u Evropsku uniju dok svaki glas ne bude jednak i dok svaki građanin ove zemlje koji plaća jednak porez ne bude imao jednaka prava - poručio je.

Komentarisao je i najave iz SNSD-a o redefinisanju Centralne izborne komisije BiH i izmjena Izbornog zakona BiH.

Begić tvrdi da je kontrola nad izbornim procesom jedna od važnijih političkih tačaka te da bi pokušaji preuzimanja utjecaja nad CIK-om mogli ugroziti povjerenje građana u izborni sistem.

Uvođenje novih izbornih tehnologija ocijenio je važnim iskorakom, ali smatra da sve prigovore i nejasnoće treba provjeriti kako bi se osigurao legitimitet izbornog procesa.

Begić se osvrnuo i na rezultate stranaka koje su učestvovale u vlasti na državnom i federalnom nivou, posebno kritikujući SDP BiH i NiP.

Ocijenio je da je Narod i pravda na izborima kažnjena zbog učešća u vlasti, dok je SDP prošao gotovo neokrznuto, iako je imao važnu ulogu u političkim procesima koje kritikuje.

SDP je optužio za učešće u ustupcima HDZ-u BiH i SNSD-u, uključujući imenovanje Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, bez insistiranja na rješavanju pitanja koja se odnose na funkcionisanje državnih institucija.

Komentarišući prijedloge o drugačijem formiranju vlasti, uključujući mogućnost potiskivanja HDZ-a iz vlasti u pojedinim dijelovima FBiH, Begić je rekao da se takve inicijative pojavljuju nakon što su prethodno napravljeni politički ustupci toj stranci.

Ustvrdio je da se u FBiH odluke mogu donositi većinskim glasanjem te da se pojedini zakoni nisu našli na dnevnom redu jer se HDZ s njima nije slagao. Kao primjer je naveo zakon o progresivnom oporezivanju kladionica.

Govoreći o najavama Čovića da će evropski put i ustavne promjene biti među prioritetima HDZ-a BiH, Begić je rekao da insistiranje na različitoj vrijednosti glasa ovisno o etničkoj pripadnosti nije u skladu s evropskim vrijednostima.

Smatra da se političke podjele produbljuju postepeno, kroz institucije i zakone, te je upozorio na moguće ozbiljne posljedice takve politike.