Ustavni sud BiH presudio: FTV prije 12 godina nije oklevetao Zlatka Lagumdžiju

(Patria) - Ustavni sud Bosne i Hercegovine krajem prošlog mjeseca (zasjedajući u plenarnom sazivu) stavio je tačku na pravosudnu trakavicu koja traje skoro 12 godina, piše Slobodna Bosna.

Sudije su usvojile apelaciju Radio-televizije Federacije BiH podnesene na presudu koja je tom javnom servisu na nižim sudovima izrečena po tužbi Zlatka Lagumdžije u vrijeme dok se on nalazio na čelu Socijaldemokratske partije BiH.

Ovoj apelaciji FTV-a prethodile su presude redovnih sudova - Općinskog suda Sarajevo, Kantonalnog, potom i Vrhovnog suda Federacije u kojima je presuđeno da je ova televizijska kuća oklevetala tužitelja Lagumdžiju u svojoj emisiji TV "Mreža" iz decembra 2013. godine, te da mu je dužna platiti obeštećenje od dvije hiljade KM uz zatezne kamate.

Neposredan povod za Lagumdžijinu tužbu bila je izjava Envera Bećirevića, biznismena iz Konjica, izgovorena u kameru FTV-a, koji je tvrdio da su mu tadašnji čelnici SDP-a BiH poručili da njegova firma "Proinvest" nikada neće dobiti nijedan posao na autoputu zato što "nije želio platiti reket".

Prema njegovim riječima, u tome su sudjelovali "glavni i doglavni iz SDP-a i direktor Elektroprivrede BiH". Na insistiranje novinarke, otkrio je da je riječ o Zlatku Lagumdžiji i Damiru Hadžiću - u to vrijeme državnom ministru prometa i komunikacija.

Direktor Elektroprivrede BiH, kojeg je Bećirević optužio da je također uključen u njegovo reketiranje, tada je bio Elvedin Grabovica.

Brojni mediji u Bosni i Hercegovini tada su prenijeli ove Bećirevićeve optužbe.

Zlatko Lagumdžija, u to vrijeme ministar vanjskih poslova BiH, promptno je izvijestio javnost da je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvu BiH uputio zahtjev za istpitivanje navoda direktora "Prominvesta".

"Bećirović je iznio niz neistina o meni dovodeći me u vezu s radnjama i aktivnostima koje imaju obilježja kaznenog djela iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine", naveo je pored ostalog u svom dopisu Lagumdžija.

Ubrzo je nakon toga podnio tužbu protiv Envera Bećirevića i Federalne televizije.

Općinski sud u Sarajevu je utvrdio da su optuženi Bećirević i FTV počinili klevetu koja im se tužbom stavlja na teret. Ovaj sud je Lagumdžiji dao za pravo i presudio mu naknadu "na ime počinjene štete od klevete".

Presuda je nakon žalbi advokata FTV-a u godinama koje su uslijedile potvrđena na Kantonalnom sudu u Sarajevu i Vrhovnom sudu Federacije BiH. Potom su pravni zastupnici FTV-a uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Ustavni sud BiH u svojoj presudi, pozivajući se na praksu Evropskog suda, navodi "da štampa ne samo da ima zadatak prenositi informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa na način koji je u skladu s njenim dužnostima i odgovornostima, već i javnost ima pravo primati informacije i ideje o takvim pitanjima".

Ovaj sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju/presudama radilo o miješanju u pravo Federalne televizije "na slobodu izražavanja… s obzirom da su osporenim presudama obavezani na naknadu štete zbog izražavanja koje su iznijeli o tužitelju" (Lagumdžiji).

Ustavni sud je zaključio "da je došlo do kršenja apelantovog (FTV) prava na slobodu izražavanja… zbog toga što redovni sudovi nisu dali dovoljno i relevantno obrazloženje o ključnim pitanjima koja su trebali razmotriti u konkretnom slučaju prije nego što su utvrdili da je apelant odgovoran za klevetu, odnosno da je miješanje u apelantovo pravo na slobodu izražavanja bilo nužno u demokratskom društvu".

Naloženo je Vrhovnom sudu Federacije da "u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke".

Presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine značajna je ne samo za Federalnu televiziju i njen pravni tim, kao satisfakcija za godine pravne borbe za medijske slobode, nego predstavlja ohrabrenje za cjelokupnu medijsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

Mediji i novinari su godinama izloženi nasilju takozvanih SLAPP tužbi, za kojima najčešće posežu političari sa ciljem da kroz sudske postupke ograniče prostor slobodnog novinarstva i javnog djelovanja.

Zlatko Lagumdžija je u proteklim godinama vrlo često pokretao takve tužbe kojima se, tobože, branio od klevete.

Dvije-tri godine prije nego što je tužio Federalnu televiziju i njenog sagovornika Bećirevića, tadašnji lider SDP-a je, zajedno sa stranačkim kolegom Damirom Hadžićem, tužio Slobodnu Bosnu, također zbog pisanja o njihovim pokušajima uzimanja reketa od poznatih privrednika, u ovom slučaju od biznismena Nihada Imamovića.

On se tada nije obraćao Tužilaštvu BiH za izjašnjavanje jer je na sud stigla zvanična informacija iz te institucije da je lider SDP-a BiH već bio ispitan o reketu "u svojstvu osumnjičenog". No, to ništa nije promijenilo, pa je u prvostepenoj presudi Općinskog suda u Sarajevu Slobodnoj Bosni presuđeno da plati više od 10 hiljada KM tužiteljima Lagumdžiji i Hadžiću.

Presudu je izrekla sutkinja Lejla Fazlagić, koja će nekoliko godina kasnije pobjeći iz BiH kako bi izbjegla hapšenje zbog učešća u kriminalu s nekretninama u Sarajevu. Danas joj se sudi u predmetu "Pravda".

Kantonalni sud u Sarajevu je poništio Fazlagićkinu sramotnu presudu i odredio SDP-ovim tužiteljima da plate troškove sudskog postupka.