Američko-izraelski rat protiv Irana: Nova bliskoistočna savezništva i novi poredak su na pomolu

Piše: Armin Sijamić

Prošle su samo dvije sedmice od kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran. Međutim, i to je bilo dovoljno da neke bliskoistočne države budu stavljene pred nove izazove.

Samo nekoliko dana prije nego što će Izrael još jednom napasti Iran, premijer Benjamin Netanyahu govorio je da radi na stvaranju regionalnog saveza uperenog protiv Irana i Muslimanskog bratstva. Savez koji nastaje „uključuje mnoge zemlje“, rekao je Netanyahu. „Neke nas posjećuju, čak i ovih dana. A druge, mi posjećujemo. Govorim o čitavom krugu koji obuhvata Bliski istok.“

http://nap.ba/qpost/441836

Trumpov napad na Iran po želji i volji Netanyahua

Piše: Armin SijamićNapad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran posljednjeg dana prošlog mjeseca događaj je nakon kojeg Bliski istok više nikada neće biti isti.U petak je omanski šef diplomatije Badr Albusaidi, koji je bio posrednik

Tih dana u Izraelu je boravio indijski premijer Narendra Modi i postignuti su razni sporazumi. Ukratko, Indija želi izraelsku tehnologiju, a Izrael indijsku radnu snagu i tržište. Takav razvoj odnosa između Izraela i Indije odlično se uklapa u ono što je zamislio bivši američki predsjednik Joseph Biden u namjeri da New Delhi odvoji od Rusije i ojača ga u odnosu na Kinu.

http://nap.ba/qpost/313103

Narendra Modi kod Josepha Bidena: Uspostavljeno 'strateško partnerstvo' koje brine Kinu

Piše: Armin SijamićNamjera Sjedinjenih Američkih Država da obuzdaju Kinu više puta je iskazana od strane američkih zvaničnika. Jedna od najvažnijih karika u lancu kojim Washington namjerava opasati Kinu jeste Indija. Indijski premijer Narendr

Mnogi nisu imali dilemu da Netanyahu u pomenute saveznike ubraja Indiju. Indijsko ponašanje prema Iranu od početka američko-izraelskog napada upućuje da Modi ne želi da izgubi Netanyahua i posredno američkog predsjednika Donalda Trumpa. Indija, koja je poslovično protiv svih ratova, izrazila je zabrinutost povodom dešavanja na Bliskom istoku, ne navodeći da se radi o napadu na suverenu državu, koja je uzgred indijski saveznik iz BRICS-a.

Ovakav stav Indije nije iznenađenje, jer se ta država pod Modijevim vodstvom ne obazire na bilo čije primjedbe i radi ono što smatra da joj koristi. Netanyahu može biti siguran da će Indija dogovoreno s njim provesti, ali isto tako sigurno zna da to ne znači da će dobiti ništa više od onoga što je u interesu Indije i da dobri odnosi s New Delhijem nisu bjanko pristanak na izraelske želje.

Nove podjele

Međutim, potrebno je odgonetnuti na koga to računa Netanyahu na Bliskom istoku, posto je već jasno rekao da će se boriti protiv Irana i Muslimanskog bratstva čiji su sadašnja turska vlast i Katar najistaknutiji predstavnik. Većina drugih država na Bliskom nisu sile kakve su Indija, Iran ili Turska i stoga Netanyahuova politika za njih znači da bi se mogli probuditi s novim ulogama.

Američko-izraelski rat protiv Irana i njegovih regionalnih saveznika dugo vremena uključuje likvidacije vjerskih, političkih i vojnih vođa, ali i istaknutih naučnika, što je fenomen o kome Zapad šuti. Likvidacija najpametnijih ljudi unutar jedne države nije ništa drugo nego pokušaj da se čitavo društvo uništi guranjem u haos i besperspektivnost.

Čini se da je red došao i na druge. U srijedu su, u centralnom dijelu Bejruta koji je bio pošteđen napada Izraela, četiri rakete pogodile višespratnicu. Libanski mediji navode da su pogođeni šesti, osmi i deveti sprat, što ukazuje da je napadač znao koga cilja. Libanske vlasti su odmah nakon napada saopštile da je najmanje četvero ljudi ranjeno, a Izrael nije preuzeo odgovornost.

Izraelski kanal „Channel 12“ saopštio je da su meta bile prostorije grupe Jamaa al-Islamiya, koja je libanski sunitski, politički i društveni pokret, koji se smatra ogrankom Muslimanskog bratstva. Libanski medij LBCI navodi da je meta bio Ahmad Abdallah, pripadnik palestinskog Hamasa - grupe koja također ima veze s Muslimanskim bratstvom. Jamaa al-Islamiya, koja u zadnje vrijeme ima bolje odnose sa šiitskim Hezbollahom nego ranije, negirala je da su njeni članovi bili meta i ponovila svoju osudu izraelskih napada na Liban.

Izrael nije jedini koji Muslimansko bratstvo vidi kao terorističku grupu i prijetnju. Ta grupa ima isti ili sličan status u Egiptu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a nedavno je Washington dijelove tog panislamskog pokreta počeo označavati kao terorističke organizacije.

Ujedinjeni Arapski Emirati su, uz Jordan, vjerovatno najbliži saveznik Izraela među arapskim državama i najraspoloženiji za saradnju. Zato mnogi u Netanyahuov najavljeni regionalni savez ubrajaju ovu bogatu pustinjsku monarhiju, koju protekle dvije sedmice Iran drži pod vatrom. Stotine iranskih dronova i raketa zasule su tu državu, a pogađane su mete izvan američkih vojnih baza. Intenzitet napada možda sugeriše da i Teheran tu državu vidi kao dio Netanyahuove koalicije.

Od Saudijske Arabije do Egipta

Ipak, važnije pitanje za budućnost tog saveza je držanje Egipta i posebno Saudijske Arabije koja će za sobom povući druge arapske monarhije koje nemaju jake vojske, ali imaju novac, energente i geografski položaj važan za regionalnu raspodjelu moći. Također, Rijad sa sobom nosi i savez o međusobnoj odbrani s nuklearnom silom Pakistanom koji je decenijski rival Indije.

http://nap.ba/qpost/420585

Saudijsko-pakistanski vojni pakt u regiji u kojoj neće biti mira

Piše: Armin SijamićProšle sedmice Saudijska Arabija i Pakistan potpisali su sporazum o međusobnoj odbrani, što pakistanski ministar odbrane Khawaya Asif vidi kao okvir sličan NATO-u, a koji bi trebao povezati većinski muslimanske države.Hamas

Saudijska Arabija s posebnom pažnjom prati američko-izraelski rat protiv Irana. Zvanični Rijad ima odlične veze s Washingtonom, s Ankarom i Teheranom ih godinama popravlja, a Izrael ne priznaje kao državu iako su u mnogim pitanjima interesi dvije države isti ili slični.

Oprez Rijada od početka rata govori o procjepu u kojem se država našla, a koji se ogleda u nekoliko scenarija. Slom Irana i njegovih saveznika značio bi širenje uticaja Izraela i Turske. Pobjeda Irana značila bi jačanje uticaja Teherana. Poraz Izraela i Sjedinjenih Država možda bi značio i odlazak američke vojske iz više država Bliskog istoka i neke bi od njih usljed toga mogle da se slome pod pritiskom izvana ili iznutra, a što bi možda oslabilo pozicije Saudijske Arabije koja se decenijama oslanjala na američku vojnu zaštitu.

U ovom strateškom promišljanju Rijada i Kairo traži svoje mjesto. Dobri odnosi s Rijadom Egiptu daju oslonac u bilo kakvim preslagivanjima u regiji. Egipat je, podsjetimo, imao demokratski izabranog predsjednika Mohameda Mursija, koji je bio dio Muslimanskog bratstva. Egipat, također, decenijama ima dobre odnose s Izraelom. Dvije države razvijaju energetske projekte koji uključuju Kipar i Grčku, a koje se posljednjih godina nameću kao važni saveznici Izraela.

Velike ili male promjene?

Nakon američko-izraelskog rata protiv Irana mnoge stvari na Bliskom istoku neće biti iste. Pobjeda ili poraz u velikom ratu donosi i velike promjene i to je jasno Sjedinjenim Državama, Izraelu i Iranu koji se sa svojim šiitskim saveznicima sada bori za opstanak. Promjene se posebno odnose na male države, kakve su Bahrein, Katar ili Kuvajt, ali i na one koje su razorene dugogodišnjim ratovima, poput Iraka, Sirije, Jemena ili Libana.

http://nap.ba/qpost/442140

Američko-izraelski rat protiv Irana mogao bi pokrenuti regionalne i građanske ratove

Piše: Armin SijamićDanas je sedmi dan od početka napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran. Već sada je jasno da se čitav Bliski istok nalazi pred katastrofom.Kontrola narativa o nekoj temi ne ostvaruje se samo tako da se neke info

Ishod ovog rata odrediće i budućnost Palestine, Jordana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske koja je članica NATO-a, ali i država koja ima svoje ambicije koje nadilaze nacionalne granice.

Brzi završetak rata bi neke stvari na Bliskom istoku kratkoročno ostavio na sadašnjim pozicijama, ali dugotrajni rat bi donio promjene. Bahrein se trese, šiiti u Iraku imaju inicijativu, Hezbollah je ohrabren držanjem Irana, rastu pukotine u izraelskom društvu, iranska ekonomija i vojska trpe teške udarce, baze američke vojske su pod napadima bez presedana, Liban je opet zasut bombama, mnogi se pitaju hoće li se, kome i kada Turska i neke druge države prikloniti u ovome ratu, UAE i drugi imaju poteškoće u ekonomiji, Saudijska Arabija se nalazi pod političkim i ekonomskim pritiskom, iračke i iranske Kurde se gura u rat protiv Teherana, širom svijeta cijene nafte rastu...

Netanyahu je tačno znao šta želi kada je napao na Iran, ali teško bi se to moglo reći za Trumpa koji danima daje kontradiktorne odgovore na jednostavna pitanja. Američki stratezi su bili svjesni stanja na Bliskom istoku i zato prethodni američki predsjednici nisu htjeli ratovati protiv Irana, ne samo zbog iranske vojne moći nego i zbog onoga što može doći poslije. Sada kada Washington želi da obuzda Kinu velika geopolitička igra na Bliskom istoku mu ne treba i teško ju je uspješno igrati onako kako to trenutno radi Trump. A igra je počela i traje, što je poziv mnogim da se uključe i probaju ostvariti svoje interese.

http://nap.ba/qpost/442753

Američko-izraelski napad na Iran: Da li Rusija i Kina pomažu svog saveznika?

Piše: Armin SijamićDvanaest dana je prošlo od početka američko-izraelskog napada na Iran. Kao i kod prethodnih napada na ovu državu, mnogi se pitaju da li Rusija i Kina pomažu svog saveznika.Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da zad