Dodik i SNSD ne daju novac za institucije kulture ali bi Sarajevsku hagadu dali Izraelu, ovaj plan mora biti osujećen!

(Patria) - Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prilikom posjete Izraelu kazao je kako će predložiti da se Sarajevska hagada koja se čuva u Zemaljskom muzeju BiH vrati u Izrael.

I dok upravo politika SNSD-a ne dozvoljava finansiranje sedam institucija od značaja za državu, Dodika to ne spriječava da pokušava oteti jedan od najvrijednijih eksponata kojim raspolaže Zemaljski muzej BiH.

Ovaj pokušaj mora biti odmah osujećen kako od strane Zemaljskog muzeja BiH, tako i uz protivljenje Jevrejske zajednice u BiH, ali i politike koja ne smije dozvoliti da se Hagada više ikada dovede u ovaj kontekst.

Zemaljski muzej je 1894. godine Sarajevsku hagadu otkupio od sarajevske sefardske porodice Koen, za sumu od 150 kruna. Iz Sarajeva je poslana na analizu u Beč, odakle je, uz određene peripetije, vraćena poslije nekoliko godina. Dosljedna vlastitoj sudbini, Sarajevska hagada ni u muzejskoj zbirci ne nalazi trajniji mir. Prvih dana nakon ulaska njemačkih vojnih snaga u Sarajevo 1941. godine, njihove vlasti od tadašnjeg direktora Joze Petrovića zahtijevaju da im se preda tada već dobro poznati kožni kodeks. Petrović, uz pomoć kustosa Derviša Korkuta, uz ogroman rizik takvog postupka, uspijeva izvrdati tom zahtjevu, te se Hagada sklanja na sigurnije mjesto, prema vjerodostojnim kazivanjima, u džamiju, u jednom od muslimanskih sela na planini Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj II svjetskog rata.

Naredni pokušaj otuđivanja desio se pedesetih godina prošlog stoljeća kada su opet radnici Zemaljskog muzeja BiH spriječili krađu, da bi, nadati se, posljednji put ovaj vrijedni rukopis bio ugrožen na početku opsade Sarajeva 1992. godine, kada se Zemaljski muzej BiH našao na prvoj liniji odbrane grada i kada je doživio teška razaranja, od kojih se još uvijek nije u potpunosti oporavio. Sarajevska hagada je izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru pod tačno definiranim uslovima.

Iznesene činjenice o Sarajevskoj hagadi, kako one do kojih se došlo analizama i istraživanjima, tako i one znane nam kroz kratke zabilješke ispisane na njenim stranicama, te kroz predanja koja je prate desetljećima, ovu knjigu čine neprocjenjivim izvorom za istraživanje kulturne prošlosti Jevreja u stoljetnoj potrazi za domovinom, te živim svjedokom otvorenosti jednog društva i sredine, u kojima strah od drugačijeg nikada nije bio neizlječiva bolest, navodi se u objavi na stranici Zemaljskog muzeja BiH.