(Patria) - Demonstranti u Danskoj i na Grenlandu protestovali su danas protiv zahtjeva predsjednika Donalda Trumpa da se arktički otok prepusti SAD-u, uz poruku da se Grenlandu mora ostaviti pravo da sam odlučuje o svojoj budućnosti.
Trump tvrdi da je Grenland od ključnog značaja za sigurnost SAD-a zbog svoje strateške lokacije i velikih mineralnih resursa te nije isključio mogućnost upotrebe sile kako bi ga preuzeo.
Evropske zemlje su ove sedmice, na zahtjev Danske, uputile vojno osoblje na otok.
U Kopenhagenu su demonstranti skandirali "Grenland nije na prodaju" i nosili transparente s porukama poput "Ne, znači ne" i "Ruke dalje od Grenlanda", dok su, noseći crveno-bijelu zastavu teritorije, marširali prema Ambasadi SAD-a, piše Reuters.
Neki od učesnika nosili su crvene kačkete nalik na Trumpove kačkete sa sloganom "Make America Great Again" (Učinimo Ameriku ponovo velikom), ali s izmijenjenim natpisom: "Make America Go Away" (Neka Amerika ode).
🚨 BREAKING: Large anti-Trump, pro-Greenland demonstrations have broken out in Copenhagen.
Public anger is rising in one of Washington’s closest allied capitals amid fears of a potential U.S. move to invade on Greenland. #USEUTension pic.twitter.com/rsHDYYYbHj— The South Asia Times (@thesouthasiatim) January 17, 2026
U glavnom gradu Grenlanda - Nuuku, stotine demonstranata predvođenih premijerom Jensom‑Frederikom Nielsenom nosile su zastave i slične transparente dok su se kretali prema američkom konzulatu.
Prošli su pored novoizgrađenog objekta u koji Washington planira preseliti konzulat - koji se trenutno nalazi u crvenoj drvenoj zgradi sa četiri zaposlena.
Organizatori procjenjuju da je protestu u Kopenhagenu prisustvovalo više od 20.000 ljudi - brojka približna ukupnom broju stanovnika Nuuka, iako policija nije objavila zvanične podatke.
Protesti su održani i u drugim dijelovima Danske.
- Veoma sam zahvalna na ogromnoj podršci koju mi Grenlanđani dobijamo… Istovremeno šaljemo poruku svijetu da se mora probuditi - izjavila je Julie Rademacher, predsjednica organizacije Uagut, koja okuplja Grenlanđane u Danskoj.
Trumpove ponovljene izjave o Grenlandu izazvale su diplomatsku krizu između SAD-a i Danske, obje osnivačice NATO saveza, i naišle na široku osudu u Evropi.
Teritorija sa oko 57.000 stanovnika, kojom je stoljećima upravljano iz Kopenhagena, od 1979. godine ima značajnu autonomiju, ali i dalje ostaje dio Danske, koja je nadležna za odbranu i vanjsku politiku te finansira veliki dio administracije.
Prema podacima danskih vlasti, oko 17.000 Grenlanđana živi u Danskoj.
Svih pet stranaka izabranih u parlament Grenlanda u konačnici se zalažu za nezavisnost, ali se razilaze po pitanju njenog vremena, te su nedavno poručile da bi radije ostale dio Danske nego se priključile SAD-u.