Reakcija IDDEEA-e: Ometanje zakonitog rada državne institucije i stvaranje pravne nesigurnosti

(Patria) - Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) uputila je Novinskoj agenciji Patria zahtjev za objavu demantija na sinoć objavljeni tekst pod naslovom "Badnjević ignoriše presudu Suda BiH: IDDEEA prikuplja elektronske potpise građana 'na daljinu' bez zakonskog osnova".

Patria je ovaj tekst, podsjetimo, prenijela sa portala Istraga.ba.

Iz IDDEEA-e ističu da se u "navedenim objavama iznose navodi koji imaju za cilj ometanje zakonitog rada državne institucije, stvaranje pravne nesigurnosti, kao i tendenciozno zaključivanje usmjereno ka stvaranju opšteg pritiska na Agenciju i njene zaposlene".

Kompletan demantij IDDEEA-e objavljujemo u nastavku.

Ovim putem vam se obraćamo povodom neistinitih navoda i pravno neutemeljenih tumačenja iznesenih na portalu istraga.ba, sa ciljem ometanja zakonitog rada državne institucije i stvaranja pravne nesigurnosti, uz elemente tendecioznog zaključivanja usmjerenog ka stvaranju opšteg pritiska na Agenciju i njene zaposlene.

Naime, na samom početku vašeg članka ispravno ste naveli: “Predstavnici Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) i MUP-a Kantona Sarajevo prošle sedmice predstavili su servis eDokumenti – CIPS, putem kojeg građani Kantona Sarajevo, kako je rečeno, od sada mogu elektronskim putem dobijati CIPS potvrde, uz preduslov da posjeduju važeći elektronski potpis deponovan u IDDEEA-i. Nekoliko dana prije ovog događaja, koji je promoviran kao važan korak prema digitalizaciji procesa i modernizaciji javne uprave, Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je presudu kojom se odbija tužba IDDEEA-e protiv Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH. Tim Rješenjem je IDDEEA-i ranije zabranjeno da građanima dodjeljuje elektronski identitet bez zakonskog osnova, te im je naloženo da izbrišu lične podatke građana BiH koji su prikupljeni u fazi testiranja sistema elektronskog identiteta građana”.

Međutim, ostatak vašeg članka uopće nije vezan sa gorenavedenim uvodom, nego su dalje preuzete neistine koje već mjesecima iznose predstavnici iz Republike srpske. Stoga ćemo i vama ponoviti nesporne činjenice o navedenoj temi.

Navod 1.: “Uprkos pomenutoj sudskoj presudi i zabrani koju je donijela Agencija za zaštitu ličnih podataka, IDDEEA je nastavila sa razvijanjem e-servisa u okviru kojih prikuplja elektronske potpise građana. Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević tvrdi da se zabrana ne odnosi na servis eDokumenti jer, kako kaže, „elektronski identitet i kvalifikovani elektronski potpis nemaju veze jedno s drugim“.

Demant 1.: “IDDEEA nije razvila e-servis eDokumenti, nego je to e-servis MUP KS, u šta se možete uvjeriti i iz zvanične web stranice: https://edokumenti-mup.ks.gov.ba/.

Navod 2.: “Međutim, iz presude Suda BiH vidljivo je da se suprotno Badnjevićevim tvrdnjama, elektronski potpis spominje u najvećem dijelu presude. Kako je potvrđeno presudom Apelacionog vijeća Suda BiH od 28. novembra, IDDEEA je uspostavila sistem i obrađivala podatke u testnoj fazi koji nisu propisani zakonom, a taj sistem obuhvata i elektronski potpis građana. Naime, Zakon o elektronskom potpisu ne poznaje termine 'udaljenog potpisa' ili 'potpisa u oblaku', niti je navedenim zakonom regulisana obrada ličnih podataka, pa Agencija nema zakonskog osnova da izdaje potpise u oblaku ili udaljene potpise, s obzirom da je zakonski ovlaštena da izdaje kvalificirane digitalne potpise koji su sastavni dio lične karte. Dakle, nije propisan sistem elektronskog identiteta, pa nije regulisan ni udaljeni potpis ni potpis u oblaku, a taj sistem ne propisuje ni Zakon o IDDEEA BIH – navodi se u presudi Suda BiH."

Demant 2.: Na webstranici Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH (AZLP) je objavljeno rješenje br. UP1 03-1-37-5-148-9/24 od 02.07.2024. godine u kojem se navodi sljedeće:

I Zabranjuje se Agenciji IDDEEA da građanima BiH dodjeljuje elektronski identitet, bez zakonskog pravnog osnova;

II Nalaže se Agenciji IDDEEA da izbriše lične podatke građana BIH, koji su prikupljeni u fazi testiranja sistema elektronskog identiteta građana BiH;

III Zabranjuje se Agenciji IDDEEA da vrši obradu biomedijskih podataka posjetilaca i da identifikaciju istih vrši korištenjem i upoređivanjem sa biometrijskoj fotografijom i drugim ličnim podacima koje su izvorni organi pohranili u Evidenciji o ličnim kartama državljana BiH;
IV Nalaže se Agenciji IDDEEA da izbriše lične podatke posjetilaca koji su prikupljeni putem Sistema za biometrijsku kontrolu i pretragu;
V Agencija IDDEEA dužna je u roku od 15 dana od dana prijema Rješenja, pismeno obavijestiti AZLP o preduzetim mjerama na provođenju izrečenih zabrana, te dostaviti dokaze o izvršenju naloženih upravnih mjera.

Kao što se može vidjeti, navedeno Rješenje AZLP odnosi se na tehničke aspekte obrade podataka u testnoj fazi, te ni na koji način ne tangira pitanje kvalifikovanog elektronskog potpisa. Dakle riječ je o testnoj fazi dodjeljivanja elektronskog identiteta na osnovu kojeg su građani mogli koristiti i taj elektronski potpis. IDDEEA je odmah postupila po predmetnom rješenju, ali isto tako podnijela i žalbu Sudu BiH. Navedenu žalbu protiv ovog rješenja Sud BiH je kroz presudu broj S1 3 U 048584 25 Uvp od 28.11.2025. godine odbio, te naveo: “Zahtjev za preispitivanje sudske odluke se odbija”. Dakle, Sud BiH nije donio nikakvu presudu protiv IDDEEA po pitanju izdavanja kvalifikovanog elektronskog potpisa, nego potvrdio da gorenavedeno rješenje AZLP je doneseno u skladu sa zakonom.

Dalje, IDDEEA je nakon toga prošla novu međunarodnu recertifikaciju sistema po EIDAS regulativi, te donijela nove Politike certifikacije putem kojih je omogućila da građani BiH mogu aktivirati svoj kvalifikovani elektronski potpis dolaskom fizički u jedan od RA ureda ovjeritelja IDDEEA.

Navod 3.: “Na temelju sudskih i upravnih odluka jasno je da IDDEEA trenutno nema pravni osnov da od građana uzima i deponuje elektronske potpise na daljinu. Ipak, direktor Badnjević odlučio je ignorisati sudsku presudu i iskoristiti svojevrsni pravni vakuum kako bi se uspostavio sistem elektronskog izdavanja CIPS-a, te ovih dana neumorno otvara urede za aktivaciju elektronskog potpisa u gradovima širom BiH. Općine Novo Sarajevo, Doboj Jug, Usora, Čitluk, Bihać, Brčko, neka su od mjesta u kojima su već uspostavljeni registracijski uredi IDDEEA za aktivaciju kvalifikovanog elektronskog potpisa.”

Demant 3.: Nadležnost Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) u pogledu kvalifikovanog elektronskog potpisa proizlazi iz dva zakona: Zakona o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (lex generalis) i Zakona o elektronskom potpisu BiH (lex specialis).

Prema članu 8 stav (6) Zakona o Agenciji: „Agencija je nadležna za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacionih dokumenata, odnosno zadužena je za elektronske certifikate i elektronske potpise u vezi sa identifikacionim dokumentima, u skladu sa zakonom koji reguliše elektronski potpis.“ Dakle, sam zakon o Agenciji daje eksplicitnu nadležnost za elektronske potpise, uz upućivanje na lex specialis – Zakon o elektronskom potpisu.

Prema članu 2 tačka f istog zakona: „Elektronski certifikat je potvrda u elektronskoj formi kojom se garantuje da je lice koje je potpisalo dokument izdat u elektronskoj formi svoj potpis verifikovalo kod ovlašćenog certifikacionog organa.“ IDDEEA je upisana u Registar ovjerilaca Ministarstva komunikacija i prometa BiH 15.04.2022. godine pod rednim brojem 3, čime je ovlašćeni certifikacioni organ. Time je jedina institucija koja ima ujedno i zakonsko ovlaštenje da izdaje kvalifikovane potvrde i upravlja postupkom verifikacije elektronskog potpisa.

Zakon o elektronskom potpisu BiH, kao lex specialis, dodatno potvrđuje ovu nadležnost. Član 7 stav (1) propisuje: „Za početak rada i pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola.“ Članovi 8 i 9 detaljno uređuju obaveze ovjerilaca koji izdaju kvalifikovane potvrde, uključujući provjeru identiteta, vođenje registra i primjenu sigurnosnih standarda. Članovi 14 i 15 propisuju tehničke i sigurnosne zahtjeve te akreditaciju tijela koja potvrđuju njihovo ispunjavanje. IDDEEA koristi akreditovana tehnička sredstva i postupke, potvrđena od Instituta za akreditiranje BiH, a njen PKI sistem je recertificiran u novembru 2025. godine u skladu sa međunarodnim standardima i eIDAS regulativom.

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (MKT BiH), putem svog Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca, je jedino nadležno tijelo u državi koje odlučuje ko ispunjava uslove da bude ovjerilac (Certification Authority - CA). MKT BiH je svojim zvaničnim saopštenjem i rješenjem nedvosmisleno potvrdilo da je IDDEEA upisana u evidenciju ovjerilaca i da zakonito izdaje kvalifikovane elektronske potvrde za elektronski potpis. MUP Rs ili Snježana Novaković Bursać ili neka treća strana nemaju niti zakonsku nadležnost, niti stručni kapacitet da preispituje rješenja nadležnog državnog ministarstva ili da samovoljno tumači ko je ovjerilac, s obzirom da nije jedan od ovjerilaca u Bosni i Hercegovini niti je nadležno za ocjenu zakonitosti rada shodno Zakonu o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", 91/06).

Vaše tvdnje, poput tvrdnji MUP Rs da IDDEEA „nema zakonski osnov“ za kvalifikovani elektronski potpis je suprotna članu 8 stav (6) Zakona o Agenciji i cijelom Poglavlju III Zakona o elektronskom potpisu. Tvrdnja da Agencija „nije ovlaštena“ da određuje registraciona tijela je suprotna članu 9 Zakona o elektronskom potpisu, koji izričito dopušta ovjeriocu da ovlasti pravna lica da obavljaju registraciju. Tvrdnja da IDDEEA „nezakonito obrađuje podatke“ je suprotna članu 8 stav (4) Zakona o Agenciji, kojim je Agencija isključivo nadležna za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka kao javnog dobra na nivou BiH. Selektivno tumačenje propisa od strane MUP-a Rs, Snježane Bursać Novaković ili nekog trećeg lica ne može biti iznad važećih zakona države Bosne i Hercegovine.

Navod 4.: “Samo za projekte modernizacije centra za personalizaciju dokumenata i mrežnu infrastrukturu te opremu za personalizaciju i integraciju softvera planiran je utrošak od skoro pet miliona eura.”

Demant 4.: “IDDEEA je još početkom 2025. godine u poptunosti preselila u najmoderniji Centar za personalizaciju, skladištenje i transport dokumenata u regionu. Samim tim, ne planira trošiti bilo kakav dodatni novac po ovom pitanju. Također, obavještavamo vas da budžet za 2026. godinu još nije usvojen, stoga niko ne može ni da vidi ko je šta planirao raditi. Također, IDDEEA ne iskazuje svoje budžetske zahtjeve u Eurima, nego u BAM-ovima.

Navod 5.: “Istraga je kontaktirala više stručnjaka za cyber sigurnost koji su ocijenili da otvaranje lokalnih ureda za elektronske potpise bez prethodne uspostave adekvatnih sigurnosnih sistema predstavlja ozbiljan rizik od mogućih hakerskih upada i krađe i zloupotrebe podataka građana. Naime, lokalni IT sistemi često imaju nesigurne mreže koje su ranjive na napade, a otvara se i pitanje obučenosti službenika RA ureda da odgovore na potencijalne sigurnosne incidente.”

Demant 5.: “Svaki stručnjak za cyber ima svoje ime i prezime, te ukoliko je neko naveo ovo što ste napisali, nama dovoljno govori da uopće ne razumije način kako IDDEEA funkcionira, niti zna bilo šta o našim Politika certifikacije.”

Navod 6.: “Umjesto odgovora na konkretne pravne i sigurnosne dileme, brojne kritike koje dobija ovih dana direktor IDDEEA-e Almir Badnjević pokušava pretvoriti u politički problem, optužujući one koji ukazuju na manjkavosti postojećeg sistema za pokušaj rušenja nadležnosti državne agencije. Politički interesi kada je u pitanju rad IDDEEA-e svakako postoje, i to ne samo u Republici srpskoj gdje aktuelna vlast standardno opstruira sve što nosi predznak državnog, već i u Federaciji BiH. Digitalna transformacija i „revolucija javne uprave“ je prioritetni projekat ministra komunikacija i prometa Edina Forte koji insistira na njenoj što bržoj provedbi, a nema sumnje da će upravo taj segment Naša stranka iskoristiti kao jedan od ključnih argumenata uspjeha svojih političkih predstavnika u nadolazećoj izbornoj godini. Iako je Evropska komisija u svom Izvještaju o proširenju za 2025. godinu navela da u BiH nije bilo napretka u oblasti digitalne transformacije, Forto i Badnjević tvrde kako „takva ocjena ne odražava stvarno stanje“ te da Bosna i Hercegovina ima digitalnu infrastrukturu koja „funkcionira po EU standardima“. Pitanje nije da li treba provesti digitalizaciju, već da li će se ona provesti zakonito, sigurno i u interesu građana ili će cijenu ubrzane „revolucije“ platiti upravo oni čiji se podaci prikupljaju u sivoj zoni prava i sigurnosti.”

Demant 6.: IDDEEA nikoga ne optužuje. IDDEEA isključivo demantuje neistine koje se iznose građanima BiH putem medija iz Rs, a svjedoci smo i pojedinih iz FBIH. IDDEEA odlučno odbacuje bilo kakve političke interese iz FBIH, Rs ili bilo koje političke stranke. IDDEEA djeluje isključivo u skladu sa zakonskim propisima BiH, te usvojenim Planovima i Strategijama Agencije.

Dalje, sva saopštenja i akti bez pravne snage služe pojedinim interesima iz Rs i evo FBIH za pokušaj derogiranja državnih zakona u predmetnoj oblasti i predstavljaju direktan udar na isključivu nadležnost Agencije, koja je u skladu sa članom 3 stav (1) Zakona o Agenciji zadužena za centralno vođenje evidencija i razmjenu podataka. Prema članu 8 stav (4), Agencija je nadležna za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka i informacija koje se vode u evidencijama, definisanim kao „javno dobro na nivou Bosne i Hercegovine“. Stoga je tvrdnja da IDDEEA „ugrožava sigurnost građana“ usmjerena isključivo na stvaranje osjećaja nesigurnosti i opasnosti po rukovodstvo Agencije i njene zaposlenike, te je suprotna svim relevantnim pravnim propisima.

Stoga, tvrdnje pojedinaca iz Rs, te ovih iznešenih na vašem portal, ne samo da su pravno neutemeljene, nego stvaraju ozbiljnu pravnu nesigurnost i institucionalnu ugroženost. Građani i privredni subjekti se dovode u pravnu dilemu – da li koristiti zakonski kvalifikovani elektronski potpis ili improvizovane entitetske i privatna rješenja. Time se ugrožava pravna sigurnost poslovanja, funkcionisanje elektronske uprave i međunarodno priznanje sistema Bosne i Hercegovine. Ako bi se slijedile instrukcije pojedinaca iz Rs, nastao bi pravni vakuum: elektronski dokumenti ne bi imali validnost pred sudovima i međunarodnim institucijama.
Dalje, dopisi MUP Rs, kao i članci poput ovog,dodatno delegitimizuje državnu instituciju, proglašavajući njen rad „nezakonitim“ i time direktno ugrožava sigurnost zaposlenih, jer se stvara atmosfera linča i političkog pritiska. Takvo postupanje predstavlja institucionalno nasilje i pokušaj destabilizacije državne infrastrukture.

U konačnici, pojedinci iz Rs koje vi citirate u svom članku, u konkretnom slučaju postupaju kao sud, dajući sebi za pravo da tumače pravne propise, donose odluke i nalaže upravne mjere jedinicama lokalne samouprave – što ne smije i ne može. Takvo ponašanje predstavlja djelovanje izvan zakonskih nadležnosti, zloupotrebu imena i funkcija koje obnašaju, zastrašivanje poslovnog sektora, te apsolutnu zloupotrebu institucije u svrhe za koje nema zakonskog ovlaštenja.

Stoga, cjelokupan zakonski okvir nedvosmisleno potvrđuje da je IDDEEA jedina državna institucija nadležna za kvalifikovani elektronski potpis. Ona ima dvostruko ovlaštenje: lex specialis (Zakon o elektronskom potpisu) i lex generalis (Zakon o Agenciji).

Stoga, pozivamo sve institucije i privredne subjekte da nastave sa svojim redovnim aktivnostima i korištenjem usluga IDDEEA-e, jer za to imaju puno zakonsko pokriće potvrđeno od strane nadležnog Ministarstva komunikacija i prometa BiH.