Trumpov izaslanik za Grenland kao potvrda politike koja nema saveznike već samo interese

Piše: Armin Sijamić

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ne prestaje da šokira prijatelje i neprijatelje. Prije par dana imenovao je republikanskog guvernera Louisiane Jeffa Landryja posebnim izaslanikom za Grenland. Dovoljno da se zvanični Kopenhagen ponovo zapita kakve su namjere najveće svjetske sile i predvodnice NATO-a kome je Danska decenijama odana.

„Jeff razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu sigurnost i snažno će promovisati interese naše zemlje za sigurnost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa i svijeta“, napisao je Trump prije par dana u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social u objašnjenju zašto je ovaj političar imenovan da se bavi dijelom savezničke države.

Landry će u svojoj objavi na društvenoj mreži X navesti da mu je čast služiti na „volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a“, a u januaru ove godine na istom mjestu napisati: „Predsjednik Donald J. Trump je apsolutno u pravu! Moramo osigurati da se Grenland pridruži Sjedinjenim Državama. ODLIČNO za njih, ODLIČNO za nas! Učinimo to!“.

U sličnom potezu nekog američkog rivala najveći dio medija sa Zapada bi vjerovatno konstatovao da je ovo poziv na rasparčavanje suverene države, uz dodatak da se radi o naprednoj demokratiji i članici Evropske unije. Ali, u slučaju Trumpa stvar se često želi predstaviti kao potez koji možda i nije tako loš, kao iznuđen i možda pravedan potez geopolitičkog genija iz Washingtona.

Ko su Trumpovi (ne)prijatelji?

Međutim, neki nemaju dileme o ozbiljnosti situacije kada se Trump bavi Evropom. Prošle sedmice je poznati britanski novinar Martin Wolf u jednom intervjuu rekao da je „Evropa jedini dio svijeta prema kojem je Trump neprijateljski nastrojen“. Wolf ovu tvrdnju brani objašnjenjem da se Evropa razlikuje od Trumpa na raznim pitanjima, uključujući odnos prema politici, pravu i kulturi.

Prije desetak dana tamošnja obavještajna služba (DDIS) je u izvještaju, prema The Guardianu, navela da je Washington prijetnja Danskoj. „Sjedinjene Države koriste ekonomsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi nametnule svoju volju, a mogućnost primjene vojne sile, čak i protiv saveznika, više nije isključena“, naveli su.

Kod ovog logičnog zaključka jedino ostaje dilema zašto je Dancima trebalo skoro dvanaest mjeseci da sebi priznaju ono što je bilo očigledno pri Trumpovom povratku u Bijelu kuću.

http://nap.ba/qpost/386195

Donald Trump ima teritorijalne pretenzije na druge države i nije ga briga za međunarodno pravo

Piše: Armin SijamićNovoizabrani američki predsjednik Donald Trump nastavlja da šokira dok čeka da formalno preuzme funkciju. Jučer je rekao da želi kontrolu nad Panamom, dijelom Danske (Grenland) i Kanadom. Nije isključio ni upotrebu vojske d

Danci su sada zabrinutiji nego što su bili u januaru. Nakon imenovanja Landryja kao specijalnog izaslanika na razgovor je pozvan američki ambasador u Danskoj. Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen je ovo imenovanje opisao kao „potpuno neprihvatljivo“.

Reagovali su i danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen. „To smo već vrlo jasno rekli. Sada to ponavljamo: ne možete anektirati druge zemlje“, naveli su u zajedničkoj izjavi. „Grenland pripada Grenlanđanima, a SAD ne bi trebao preuzeti Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta“, napisali su u odgovoru na pomenuto imenovanje, nazvavši Washington „saveznikom“ koji ih je doveo „u tešku situaciju“.

Podršku Danskoj dali su predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa. „Teritorijalni integritet i suverenitet temeljna su načela međunarodnog prava. Ta su načela bitna ne samo za Evropsku uniju, već i za sve nacije svijeta“, objavili su na društvenoj mreži X.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da daje podršku „suverenitetu i teritorijalnom integritetu Danske i Grenlanda“.

Ovakve formulacije iz Evrope nalazimo u pozivima Rusiji da prekine agresiju na Ukrajinu.

Američki nacionalni interes i Trumpova volja

Ubrzo nakon brojnih, i odmjerenih, reakcija evropskih saveznika, Trump je izjavio da Sjedinjene Države „trebaju Grenland zbog nacionalne sigurnosti“, odbacivši da su u pitanju nafta i minerali, već da mu se ne sviđa da u blizini ovog otoka budu kineski i ruski brodovi.

Ovako sročeno Trumpovo objašnjenje ostavlja malo dileme o namjerama zvaničnog Washingtona. Decenijama je jasno šta znači kada Sjedinjene Države brane svoju nacionalnu sigurnost. U slučaju Grenlanda, prema toj postavci, Arktik je krajnji cilj, jer to je najkraća ruta za rakete koje bi mogle poletjeti između Sjedinjenih Država i Rusije, tu su novi plovni putevi koji nastaju otapanjem leda i Kina koja je sve prisutnija u ovom dijelu svijeta.

Odatle, nije iznenađenje ovakav Trumpov nastup. Posljednjih sedmica odlučnost upotrebe vojne sile pokazao je i pred obalama Venecuele, dok je ranije slao delegacije na Grenland i ponavljao svoje ponude da kupi otok, ili ga naprosto preuzme od višedecenijskog saveznika.

Zato bi Danska, baš kao i drugi evropski saveznici, mogli biti žrtva Trumpove vizije podjele zona uticaja između Washingtona, Pekinga i Moskve. Obrisi takve politike mogli su se vidjeti i na samitu na Aljasci, gdje je u augustu ugostio ruskog predsjednika Vladimira Putina.

http://nap.ba/qpost/415397

Trumpov ples od Aljaske do Washingtona i između neprijatelja i prijatelja

Piše: Armin SijamićU samo par dana američki predsjednik Donald Trump povukao je nekoliko poteza o kojima će se dugo govoriti. Američki neprijatelji i prijatelji predstavljali su kulisu za nevjerovatan Trumpov nastup na temama koje mogu promijeni

Ovaj zastrašujući nastup sile bio je najavljen od onih koji su upozoravali šta bi donio Trumpov povratak u Bijelu kuću. Prva godina dana njegovog drugog mandata pokazuje da u toj ideji nije sam i da iza njega stoje razni centri moći u Sjedinjenim Državama, koji sadašnjeg predsjednika navode da brani poziciju da je nacionalni interes, čvrsto ukorijenjen u geopolitičke planove stratega u Washingtonu, iznad bilo kakve vrijednosne politike i ideologije.

Najava Trumpa da je spreman oteti od savezničke države teritoriju možda je najbolji opis onoga što je nedavno finski predsjednik Alexander Stubb pokušao predstaviti u svojim razmatranjima o kraju liberalnog poretka, iako takvu mogućnost u svom tekstu nije spominjao.

http://nap.ba/qpost/431462

Rusija i Evropa u vremenu 'umiranja liberalizma': Međuodnos koji će oblikovati Donald Trump

Piše: Armin SijamićOve sedmice dva evropska zvaničnika su u svojim istupima naznačili kako bi mogla izgledati budućnost evropskog kontinenta. Dok jedan vidi kraj Evrope kakvu smo poznavali, drugi predlaže da se ta ista Evropa vrati na staro, ba

Stubbovi komentari, kao direktno svjedočanstvo visokog zvaničnika sa Zapada o promjenama u tom geopolitičkom bloku, također nisu bili ex nihilo. Naznake da je Trump došao sa spremnom agendom mogli smo vidjeti i ranije na više primjera.

Trump je to pokazao i u svom martovskom obraćanju pred oba doma američkog Kongresa. Tada će Americi i svijetu poručiti da je odbacio gotovo sve ideološke i vrijednosne postavke svojih prethodnika u Bijeloj kući i naznačiti da Sjedinjene Države pod njegovom palicom imaju interese koji stvaraju saveznike i saveze i da je to nova činjenica u djelovanju najveće svjetske sile.

http://nap.ba/qpost/392769

Trumpovo obraćanje naciji bez saveznika i ideološki obračun sa demokratama

Piše: Armin SijamićU noći sa utorka na srijedu po našem vremenu, američki predsjednik Donald Trump održao je govor pred oba doma Kongresa. Ovakva obraćanja američki predsjednici često su koristili kao priliku da pozovu na zajedništvo i ukaz