Pobjeda Kasta u Čileu: Novi poraz ljevičara i trijumf Trumpove politike krupnog kapitala

Piše: Armin Sijamić

Na nedjeljnim izborima u Čileu, u drugoj najbogatijoj državi Južne Amerike, pobjedu je odnio José Antonio Kast, što i nije bilo iznenađenje. Kastova pobjeda ima uticaja na brojna pitanja koja su važna i izvan granice države koja je svjetski lider u proizvodnji bakra i litijuma.

Decenijama se Čile smatra jednom od najstabilnijih država u Južnoj Americi, a snaga njegove ekonomije privlači milione legalnih i ilegalnih migranata, posebno iz susjednih Perua i Bolivije.

Pobjeda Gabriela Borica u predsjedničkoj utrci u martu 2022. godine bila je najava da je drugačiji Čile moguć. Na talasima popularnosti latinoameričkih ljevičara Boric se dokopao predsjedničkog mjesta, ali nije uspio opravdati očekivanja onih koji su od njega očekivali čuda. Etablirani politički sistem Čilea i moć krupnog kapitala mladom predsjedniku ograničilo je prostor za djelovanje, ako se pretpostavi da je Boric bio iskren kada je obećavao šta će uraditi kada dođe na vlast.


José Antonio Kast (Foto: X)

Postoje i drugačija mišljenja od ovoga. Španski desničarski list El Mundo citirao je jednog profesora koji je bio razočaran, jer Boric nije ispunio obećanje da će Čile biti „grobnica neoliberalizma“ i rekao da je predsjednik „vladao za biznismene“.

Zato je, ono što sebe naziva ljevicom, na ovim izborima u iznudici podržalo ministricu iz aktuelne vlade. Jeannette Alejandra Jara Román, članica Komunističke partije Čilea, bila je izbor ljevice i pozicije. Ali, uprkos nazivu partije iz koje potiče nije se zalagala za ono što se podrazumijeva pod komunističkim idejama. Mješavina ljevičarskih ideja, libertarijanskih postavki, iznuđenih pozicija milenijalaca i želja onih čija su očekivanja više puta bila iznevjerena bio je njen politički program.

Zato pobjeda Kasta u drugom krugu predsjedničkih izbora nije bila iznenađenje. Čak 58 posto osvojenih glasova u utrci čiji su ishod znali svi u Čileu. Poražena strana može računati da bi u budućnosti ovi izbori mogli biti početak neke nove politike, ali to je sada samo opcija. Ono što je činjenica jeste da je Kast pobijedio i u mnogim tradicionalnim uporištima ljevice.

Latinska Amerika ide udesno

Kast je iskusan političar, a njegova biografija za mnoge zvuči zastrašujuće. Između ostalog, Kast je političar koji dolazi s desnice i sin je njemačkog naciste iz Drugog svjetskog rata, a brat mu je bio ministar u vremenu zloglasnog Augusta Pinocheta te šef centralne banke.

Njegov program za ove izbore bio je jednostavan. Tražio je red i popravljanje stanja u Čileu, jer je pod Boricem bilo raznih kriza (ankete su govorile da je za šezdeset posto birača sigurnost glavni problem). Neki problemi su došli iz činjenice da je Boric često bio na suprotnim stranama od Sjedinjenih Američkih Država i posebno predsjednika Donalda Trumpa.

Ekonomija je također patila. U periodu od 2004. do 2013. prosječno je rasla 4,8 posto, a od 2014. do 2023. godine 1,9 posto. Kast je to predstavio kao posljedicu jačanja ljevice.

Drugi problemi su nastali promašajima Borica, dolaskom stotina hiljada ilegalnih migranata i bliskim odnosima mladog predsjednika s nekim ljevičarskim vođama Latinske Amerike. Kast je ponudio rješenje - dobri odnosi s Washingtonom i liberalni kapitalizam koji je Čileu ranije donio impresivan ekonomski rast.

Kastovu pobjedu pozdravili su iz Washingtona, a od ranije je poznato da je izrazito proizraelski raspoložen. To što je Washington podržao čileanskog desničara i nije iznenađenje - to je uradio i u slučaju Pinocheta. Ali to što je čovjek takve biografije proizraelski orijentisan govori koliko se politička scena širom svijeta mijenja.

Iako se Boric ogradio od nekih od njih nakon pobjede, ostaje činjenica da je na vlast došao na talasu uspjeha ljevičara širom Južne Amerike. Pobjeda Kasta je kretanje u suprotnom pravcu, jer će sada desničari upravljati Argentinom, Bolivijom, Paragvajom, Peruom, Ekvadorom, Bolivijom i Čileom od marta naredne godine.

http://nap.ba/qpost/424715

Trump je porazom ljevičara u Boliviji dobio značajan adut u okršaju s Kinom

Piše: Armin SijamićNakon gotovo dvije decenije Bolivija neće imati ljevičarsku i antiameričku vladu. To je poklon koji bi američki predsjednik Donald Trump mogao iskoristiti u okršaju s Kinom i bitno ojačati američke pozicije u Latinskoj Ame

Ipak, Kastovi birači ne mogu još uvijek očekivati čuda, jer državni parlament ostaje podijeljen, a stranke koje se nominalno i suštinski protive desnici imaju veliku snagu. Smatra se da će Kast s nekim od njih morati praviti razne vrste kompromisa kada u martu preuzme funkciju.

Ljevičarima na ovom kontinentu ostaje vlast u Urugvaju, Brazilu, Kolumbiji i Venecueli koja se mjesecima suočava s prijetnjom Trumpove vojne intervencije.

http://nap.ba/qpost/429425

Od uspjeha Trumpove politike u 'Velikoj Kolumbiji' može da zavisi ishod okršaja s Kinom

Piše: Armin SijamićOd povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću u Sjedinjenim Američkim Državama sve češće se govori o onome što je u Monroeovoj doktrini iz 1823. godine nazvano „američko dvorište“. Ali, taj dio svijeta nije isti ni u odno

Ko je ljevica, a ko desnica?

Kastova pobjeda otvorila je i druga pitanja važna za budućnost Latinske Amerike, u širem smislu i Zapada i svih dijelova svijeta gdje se održavaju izbori. Čileanski izbori su opet pokazali da krajnji desničari širom svijeta stoje uz Izrael, a oni koji za sebe tvrde da su ljevica stoje uz Palestinu.

Iako postoji brojna palestinska i jevrejska zajednica u ovom dijelu svijeta ova podjela nije važna samo zbog toga. Naime, ovo je jedno od rijetkih pitanja na kome se sada razilaze mnogi kandidati širom svijeta. Na primjer, na ovim izborima poražena komunistkinja kao aktuelna ministrica u Boricevoj vladi bila je daleko od ideologije koju navodno zastupa. Takav slučaj je i s Boricem koji je podržavao Palestinu i osudio Izrael, distancirao se od Venecuele i Nikaragve, sukobljavao se s brazilskom ljevičarskom vladom, stajao uz Washington, bio miljenik mnogih mainstream medija... Drugim riječima, ideološke podjele, onakve kakve poznajemo, blijede i zamjenjuju ih neke druge.

Oni koji poznaju prilike u Čileu tvrde da će i Kast biti bitno drugačiji od onoga što se u javnosti očekuje i što je bilo dio njegovog programa u kampanji.

Gotovo svi odbacuju mogućnost da će krenuti stopama Pinocheta, a svi su saglasni da neće kopirati Javiera Mileija iz susjedne Argentine, koji državu lišava propisa i regulativa...

Smatra se da će Kast akcenat staviti na ekonomiju i pokušati predstaviti lice nove latinoameričke desnice, s obzirom na to da će naredne godine biti održani izbori u Kolumbiji i Brazilu.

Kastov stil na vlasti će neki opisati riječju portaliano, što je pozivanje na Diega Portalesa, koji je tridesetih godina devetnaestog stoljeća razvijao ideju republikanskog i konzervativnog uređenja Čilea, a što je novoizabrani predsjednik pokazao u svojim istupima tražeći „red“ u državi.

Kastov ekonomski program sigurno će biti podržan od poslovne zajednice Čilea, koja je stala na njegovu stranu na ovim izborima.

Također, sigurno je i da će se Kast svrstati uz politiku Washingtona i Donalda Trumpa. Kastova izborna pobjeda je još jedan Trumpov uspjeh, iako ga nije morao pomagati američkim novcem kao Mileija u Argentini.

http://nap.ba/qpost/425801

Je li Trump kupio neočekivanu Mileijevu izbornu pobjedu?

Piše: Armin SijamićU nedjelju su Argentinci, drugi put u manje od dva mjeseca, izašli na birališta da odluče sudbinu politike predsjednika Javiera Mileija. Za razliku od septembarskih izbora, Milei je sada izašao pred birače s direktnom podrš

Činjenica da Trump usmjerava razne političke procese širom svijeta, i to ne samo silom, pokazuje koliko se politička scena mijenja. Ono što su pokušali njegovi prethodnici u Bijeloj kući (Joseph Biden ili Barack Obama, na primjer) uz upotrebu silnih resursa, Trump uspijeva ne obećavajući ništa osim da kaže da nudi bolje od toga. Trump, ipak, neke stvari mijenja i to velikom brzinom.