Državne policijske agencije godinama imaju deficit kadra, politika želi kontrolu procesa ali ne i odgovornost!

Piše: Amra Vrabac

Rasprava koja se vodila u Predstavničkom domu PS BiH o hitnoj proceduri Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH koji su naprasno u proceduru uputili zastupnici stranaka Trojke, pokazala je da političke strukture imaju ozbiljan upliv u rad državnih policijskih struktura.

I ne radi se samo o imenovanjima čelnih ljudi Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije BiH i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela čemu svjedočimo prilikom svakog konkursa i političkih dogovora, kao što je bio slučaj i oko posljednjeg imenovanja zamjenika direktora SIPA-e Dragana Andrića uz prethodni politički dogovor Trojke, HDZ-a i SNSD-a, već i o unutrašnjim odnosima, napredovanju i činovanjima, premještajima...

Sindikati ove tri agencije bili su jedinstveni u stavu da predložene izmjene i dopune zakona nisu dobre i ne idu u prilog svim policijskim službenicima, već najviše onima koji imaju najveće činove u policijskim strukturama kojima bi se produžio radni vijek. Hitna procedura nije prošla, već zakon ide u redovnu proceduru.

I nije tajna da su se sindikati obraćali zastupničkim klubovima, o čemu su i sami obavještavali javnost. Tajna je da su određeni kadrovi, što rukovodeći što oni koji pretenduju na te pozicije, koristili i iskoristili svoju povezanost sa strankama Trojke i u proceduru izgurali zakon koji nema podršku većine policijskih službenika.

A da sve političke stranke imaju svoje ljude u policijskim strukturama pokazuje i izjava šefice Kluba SNSD-a da će prije vjerovati policajcima s kojima su razgovarali o zakonu, nego predlagačima Trojke. Koliko je bilo teško braniti predložene izmjene i dopune pokazuje i to da su se za riječ javljali Nihad Omerović i Jasmin Imamović, dok je treći predlagač Predrag Kojović tokom rasprave šutio. No, s obzirom da su se raspitivali koji činovi uopće postoje u policiji, onda je jasno koliko ne poznaju materiju.

I Predrag Kožul iz HDZ-a je istakao kako su se i njima obraćali sindikati te da ni oni ne mogu podržati hitnu proceduru.

Pokušaj predlagača da podmetnu priču o kolapsu tri državne policijske agencije jer 500 službenika početkom godine ide u penziju, od čega najviše Bošnjaka, nije bio uspješan. Ti podaci jednostavno nisu tačni. SIPA je ranije dostavila podatke da tokom cijele 2026. 58 službenika ide u penziju, a nedavno je primljeno 14 policijskih službenika i 14 mlađih inspektora.

Kada je riječ o Graničnoj policiji BiH kojom godinama rukovode kadrovi bliski HDZ-u, ona se već godinama suočava sa kadrovskim deficitom. Jedino rješenje za ovu agenciju bilo bi povećanje prijema kadeta počevši već od narednog konkursa, pa da umjesto 150 primaju 250 kadeta.

U tom slučaju otvara se ključno pitanje, a koje je HDZ još u oktobru 2023. godine sasijekao u korijenu o povećanju kapaciteta Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. Na čelu te agencije je kadar HDZ-a Marko Vujević.

U oktobru 2023. godine na sjednici Doma naroda PS BiH odbijena je inicijativa Kemala Ademovića da se poveća kapacitet Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru sa 150 na 200 kadeta kako bi se veći broj kadeta mogao obučiti i započeti radni odnos. Na toj sjednici delegati HDZ BiH, a najprije Dragan Čović, kazao je kako je Vijeće ministara BiH pozvano da počne rješavati ovaj problem, a ne da se to radi inicijativama. Od tada su prošle više od dvije godine, a u Vijeću ministara BiH, iako je HDZ tokom cijele 2025. godine imao i poziciju ministra sigurnosti Ivicu Bošnjaka, nikada nije pokrenuto pitanje izmjene Zakona o policijskim službenicima niti povećanju kapaciteta Agencije. Poražavajući odnos vidi se i u odluci o planu prijema kadeta u tri državne agencije za 2025. godinu koja je donesena tek krajem jula 2025. godine.

Ni dok je trajalo “javno sučeljavanje” stavova predlagača izmjena i dopuna Zakona i čelnika Sindikata SIPA-e, DKPT-a i GP BiH, Bošnjak se nije oglašavao.

Nije tajna da Graničnoj policiji BiH nedostaje policijskih službenika, ali je nejasno zašto HDZ koči jačanje državnih policijskih agencija, a ponajviše Graničnu policiju BiH koja je zadužena za sigurnost granica BiH.

Duže od dvije godine traju rasprave o potrebi izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, no Vijeće ministara BiH nije pokrenulo takvu proceduru.

S obzirom da prijedlog stranaka Trojke i dalje nema podršku, vrijeme je da konačno Ministarstvo sigurnosti BiH preuzme inicijativu i predloži sveobuhvatne izmjene koje će zaista pomoći policijskim agencijama, urediti prava policijskih službenika i omogućiti jednaku šansu svima za napredovanje, a ne da li su bliski određenoj političkoj partiji i direktoru i zamjeniku direktora. Politika želi da upravlja procesima u policijskim agencijama, ali ne želi preuzeti odgovrnost i obezbijediti uslove za normalan rad.

Nije tajna da se unaprijed prave spiskovi činovanja i vrše lobiranja u državnim policijskim agencijama. I u ovom trenutku dok nastaje ovaj tekst, kuju se planovi o rotaciji pojedinih kadrova, kako unutar ovih agencija, tako i o prelasku u neke druge u dogovoru s politčkim strukturama.