Komšić u Britaniji: Dejton ima elemente i etničkog i građanskog, nije savršen ali se može unaprijediti

(Patria) - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić održao je danas govor u Domu parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva na prijemu povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Domaćini prijema bili su Međuparlamentarna grupa za Bosnu i Hercegovinu (APPG for BiH), koju je predvodila predsjedavajuća Alicia Kearns i BiH-UK Network.

Prijemu su prisustvovali brojni britanski parlamentarci, članovi All-Party Parliamentary Group for Bosnia and Herzegovina, predstavnici diplomatskog kora, bosansko-britanske zajednice, te organizacije koje djeluju na jačanju odnosa između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva.

U svom obraćanju, Komšić je naglasio značaj Dana državnosti za historijski kontinuitet i identitet Bosne i Hercegovine, te istakao snažne veze između naše dvije zemlje i stalnu podršku Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini.

Na početku svog obraćanja, Komšić je zahvalio na organizaciji ovog događaja koji ima za cilj obilježiti Dan državnosti BiH, kao i tridesetu godišnjicu zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Ovih dana mi u Bosni i Hercegovini obilježavamo dva historijska događaja koji su obilježili i oblikovali živote i sudbine generacija građana Bosne i Hercegovine. To su događaji čiji će se uticaj zasigurno osjećati i u budućnosti, te na sličan način odraziti na buduće generacije.

Obnova državnosti Bosne i Hercegovine nije se desila 1992. godine. Obnova državnosti moje zemlje desila se 25. novembra 1943. godine, u Drugom svjetskom ratu, usred okupirane Evrope, tokom borbe protiv nacista i kvislinga.

Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, koji je imao sve elemente parlamenta Bosne i Hercegovine, prisustvovalo je rukovodstvo i članovi Narodnooslobodilačkog pokreta, koji su činili pripadnici svih naroda Bosne i Hercegovine, kao i pripadnici različitih političkih opcija.

Na tom prvom zasjedanju, a potom i na drugom, donesene su odluke kojima je Bosna i Hercegovina definisana kao ravnopravna republika u okviru Jugoslavije, ali je, što je još važnije, definisana suština unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini - rekao je Komšić.

Naglasio je da je prvim zasjedanjem Bosna i Hercegovina definisana kao republika ravnopravnih naroda, dok su drugim definisana jednaka politička prava svih građana, kao pojedinaca, u budućoj republici.



- Kada bismo ušli u detaljniju analizu sadržaja odluka donesenih na ta dva zasjedanja, mogli bismo doći do vrlo interesantnih zaključaka da su odluke prvog zasjedanja imale svoj ideološki osnov u sovjetskom komunističkom modelu uređenja odnosa između različitih naroda i etničkih grupa u multietničkim državama, dok odluke drugog zasjedanja o ravnopravnosti građana imaju svoj osnov u demokratskim tradicijama zapadnih zemalja - naveo je Komšić.

Napomenuo je da su slični principi uređenja odnosa u Bosni i Hercegovini zadržani i u Dejtonskom mirovnom sporazumu, posebno u Aneksu IV, koji je zapravo važeći Ustav Bosne i Hercegovine.

- Zašto su takva rješenja nekada funkcionisala u Bosni i Hercegovini, a danas funkcionišu slabo ili nikako, posebno je pitanje - istakao je Komšić.

Govoreći o tridesetoj godišnjici zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno o okončanju rata i agresije susjednih zemalja na Bosnu i Hercegovinu, rekao je da će biti pomalo ličan.

- Tih dana, kada se Dejtonski mirovni sporazum pregovarao i potpisivao, ja sam, kao pripadnik Armije BiH, bio u snijegu koji je bio toliko dubok da se kroz njega gotovo nije moglo kretati, na položajima na jedinoj planini u Bosni i Hercegovini na kojoj nikada nije bilo ljudskih naselja.

Kada je do nas stigla vijest o završetku rata, prva emocija koju sam osjetio bila je da to nije istina. Nisam mogao vjerovati da je rat završen. Zato, kada govorimo kritički o Dejtonskom mirovnom sporazumu i rješenjima koja on sadrži, nikada ne smijemo zaboraviti činjenicu da je zaključenje mira imalo uticaj na živote ljudi koji su do tada preživjeli rat i nastavili živjeti u miru.

Taj sporazum nije savršen, čak nije ni pravedan, ali je ipak ostavio otvorenom mogućnost da se može unaprijediti ili čak promijeniti u skladu s demokratskim principima organizacije država, naročito u oblasti osnovnih ljudskih prava - riječi su Komšića.

Na kraju je zahvalio svim našim saveznicima i prijateljima koji su nam pomagali i u Drugom svjetskom ratu i u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini krajem prošlog vijeka.

- Također, želim zahvaliti svima onima koji su i danas zainteresovani za Bosnu i Hercegovinu i na taj način nam pomažu da se čuje istina o našoj zemlji, da Bosna i Hercegovina zaista postane demokratska država i društvo, da postane punopravna članica euroatlantskih integracija. Vi ste zasigurno među njima, među našim prijateljima.

Još jednom, svim građanima Bosne i Hercegovine - sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Mi cijenimo svoju domovinu, kao i mir koji imamo! U današnjem svijetu, to je nešto dragocjeno i veoma značajno - zaključio je svoj govor Željko Komšić.