Novi Popis stanovništva u BiH se i ne spominje: U najboljem slučaju treba biti do 2031., sve zavisi od političkog dogovora

Piše: Amra Vrabac

Prvi poslijeratni popis stanovništva u BiH izvršen je u oktobru 2013. godine. Provođenju popisa prethodile su brojne pripreme i radnje koje omogućavaju provođenje Popisa. Tako je u februaru 2012. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojen Zakon o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

Za provođenje popisa (pripremne radnje, popis i objava podataka) tada je bilo potrebno oko 42.625.603 KM.

Agencija za statistiku BiH objavila je u junu 2016. godine konačne i zvanične rezultate popisa stanovništva. Te rezultate osporavala je Republika srpska koja do danas ne želi koristiti podatke iz Popisa 2013 iako je rezultate Popisa priznao Eurostat. Najbolji primjer toga je nacionalna struktura zaposlenih u institucijama BiH gdje su Bošnjaci u debalansu iako Ustav BiH propisuje proporcionalnu zastupljenost i to bi trebalo biti prema posljednjem provedenom popisu.

Ovih dana opoziciona SDA najavila je da će u proceduru uputiti Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti što je izazvalo negodovanje i u redovima HDZ-a ali i SNSD-a. Rezultati Popisa iz 2013. trebali bi se primjenjivati na sve institucije, izuzev tri državne policijske agencije koje se i dalje popunjavaju po Popisu iz 1991. godine.

Da još uvijek nema nikakvih priprema, pa možda čak ni razmišljanja o novom popisu u BiH, pokazuje i to da stranke koje sada učestvuju u vlasti skoro tri godine nisu spomenule novi popis. Preporuka UN-a je da se popisi stanovništva rade svakih deset godina.

S obzirom da je naredna godina izborna, teško je očekivati da će vlast bilo šta uspjeti dogovoriti u vezi popisa, a kamoli izglasati zakon. Imajući u vidu pripreme koje su pratile raniji popis novi popis teško se može očekivati prije 2031. godine i to u najboljem slučaju. Inače, u aktivnostima oko Popisa učestvuju državna i entitetska ministarstva, kao i Brčko disktrikta.

Novi Popis stanovništva u BiH pokazao bi bez koliko stanovnika smo ostali od posljednjeg popisa, ali i druge trendove koji su važni za svaku državu i planiranje ekonomskih, socijalnih, obrazovnih i drugih politika, a posebno kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Danas vrlo često čujemo da je BiH u posljednjih deset godina ostala bez 100.000 stanovnika, ali precizna statistika i dalje ne postoji i oko tog broja možemo samo nagađati. Ali je istina da gubimo stanovništvo.

Ono što je dodatni problem je i što provođenje Popisa zahtijeva stabilnu društvenu situaciju, a u BiH je samo tokom ove godine bilo značajnih turbulencija koje su narušile stabilnost države i njenih institucija. U izbornoj i postizbornoj godini također se ne može očekivati neki značajniji napredak i dogovor o novom popisu.

Za provođenje Popisa nadležna je Agencija za statistiku BiH u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku. No, za sada ne postoje značajnije aktivnosti koje bi vodile u smjeru novog Popisa stanovništva u BiH.

Član 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 26/2004 i 42/2004), kaže:

"Kada državni organi ocijene da je to potrebno, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 Sporazuma".

Susjedna Hrvatska koja je članica EU od 2013. godine, posljednja dva popisa provela je 2021. godine, a ranije 2011. godine. U Srbiji je Popis izvršen 2022. godine, a raniji 2011. godine. Popis stanovništva u Crnoj Gori proveden je 2023. godine.

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH je živjelo 3.531.159 građana, a danas samo možemo nagađati koliko nas zaista živi u BiH.