Kako je Darko Ćulum ostao neokrznut u rušenju ustavnog poretka, zakazali odbori, komisije, Tužilaštvo BiH

Piše: Amra Vrabac

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH nikada nije raspravljala o dešavanjima u SIPA-i nakon što je Darko Ćulum podnio ostavku 18. marta, povukao je 9. jula, a već 14. jula se pojavio na svom radnom mjestu i nastavio obavljati dužnost direktora.

Iako predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović (SDP BiH) nije zakazivao sjednicu nakon Ćulumovog povlačenja iz SIPA-e usred napada na ustavni poredak koji je provodila vlast entiteta Rs, od Zajedničke komisije je tokom avgusta zatraženo da održi hitnu sjednicu i utvrdi sve činjenice u slučaju Darka Ćuluma. No, to se nije dogodilo.

Od odlaska do povratka Ćuluma, Zajednička komisija je održala tri sjednice, a posljednju 8. jula. Ni na jednoj od njih nije razmatrana situacija u vezi SIPA-e i Ćulumovog nezakonitog ponašanja.

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost zakazala je sjednicu za 29. oktobar, ali na njoj će biti razmatrano nekoliko tačaka među kojima je i aktuelna sigurnosna situacija čiji je izvjestilac Ministarstvo sigurnosti BiH. O Ćulumu ponovo ni riječi. Moguće je kako će u izvještaju Ministarstva sigurnosti BiH kojim rukovodi Ivica Bošnjak (HDZ) čak biti i pohvala Ćuluma što se vratio na čelo SIPA-e baš kako ga je Bošnjak branio kada je 7. marta naredio da se isprazni zgrada SIPA-e u Banja Luci po naređenju MUP Rs.

Protiv Ćuluma je krajem jula podnesena krivična prijava Tužilaštvu BiH, a osim informacije da je predmet otvoren, iz ove pravosudne institucije nikada nisu potvrdili da li Ćulum ima status osumnjičene osobe niti koje su radnje preduzete prema njemu.

Iako se vodi predmet za napad na ustavni poredak u kojem su osumnjičeni Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radovan Višković, ali i neke druge osobe, Tužilaštvo BiH usporilo je pa čak i zaustavilo sve aktivnosti u ovom slučaju.

Iako se slučaj Ćulum problematizirao i kroz Parlament BiH, on je i dalje na čelu SIPA-e. U slučaju Ćulum zakazao je i Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH koji jeste razmatrao situaciju sa povlačenjem Ćuluma ali tek krajem avgusta. Tada nije bilo većine za iniciranje smjene Darka Ćuluma jer su za glasali Enes Obralija, Muhamed Mujakić i Enes Bezdrob, protiv inicijative bio je Milan Stanić dok su suzdržani bili Darko Kremenović, Miše Čavar, Nikola Džambas i Mate Miletić.

Ćulum je za vrijeme “odsustva” iz SIPA-e bio savjetnik u MUP Rs, a do danas nije jasno kako je ostvario radni odnos u entitetskom MUP-u.

Povlačenjem Ćuluma u martu, SIPA je ostala praktično obezglavljena jer je i pozicija zamjenika direktora upražnjena od jula 2024. godine. Oni koji su upravljali SIPA-om to su radili po ovlaštenju Darka Ćuluma i nikome od njih to nije bilo sporno. Vijeće ministara BiH zbog političke blokade SNSD-a nikada nije razmatralo ostavku Ćuluma.

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine ima nadležnost da razmatra i prati provođenje sigurnosne i odbrambene politike Bosne i Hercegovine, provodi parlamentarni nadzor s ciljem unapređenja efikasnosti, transparentnosti i funkcionalnosti. Provođenje parlamentarnog nadzora zasnovano je na principima ustavnosti, zakonitosti, demokratičnosti te poštivanju ljudskih prava i sloboda.

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH parlamentarni nadzor provodi nad sljedećim institucijama: institucijama odbrane: Ministarstvom odbrane BiH i Oružanim snagama BiH; institucijama sigurnosti: Ministarstvom sigurnosti BiH, Graničnom policijom BiH; Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), Službom za poslove sa strancima, Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, Agencijom za forenzička ispitivanja i vještačenja, Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencijom za policijsku podršku; drugim institucijama i tijelima BiH u okviru njihovih nadležnosti koje se tiču pitanja odbrane i sigurnosti: Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u dijelu koji se odnosi na uvoz, izvoz i tranzit oružja, vojne opreme i proizvoda dvojne namjene, kao i Ministarstvom civilnih poslova BiH, u dijelu koji se odnosi na deminiranje; tijelima Parlamentarne skupštine BiH u okvirima u kojim je njihov rad predmet parlamentarnog nadzora: Nezavisnim odborom Parlamentarne skupštine BiH, Odborom za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima BiH i Uredom parlamentarnog vojnog povjerenika BiH; drugim institucijama BiH ako Parlamentarna skupština BiH o tome donese posebnu odluku.

Članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH su Jasmin Imamović (SDP), Marina Pendeš (HDZ), Kemal Ademović (NIP), Darko Babalj (SDS), Zdenko Ćosić (HDZ), Milan Dunović (DF), Slavko Matić (HDZ), Želimir Nešković (SDS), Sredoje Nović (SNSD), Safet Softić (SDA), Šerif Špago (SDA), Sanja Vulić (SNSD).

Ono što je dodatni problem je što je Ćulumu redovni mandat istekao u julu 2024. godine, a stekao je i uslove za penzionisanje. No, zakon mu dozvoljava ostanak na poziciji sve dok ne bude imenovan novi direktor ili sam ne napusti poziciju.