Piše: Amina Čorbo-Zećo
Centralna izborna komisija (CIK) BiH uskoro će Registracionom sudu u Banjoj Luci proslijediti pismo koje je primila iz Suda BiH, u vezi sa zahtjevom da se provedu pravne posljedice presude protiv Milorada Dodika. Sud je jasno naveo da, shodno pravosnažnoj presudi, Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a.
Međutim, ponašanje CIK-a, institucije u kojoj sjede doktori pravnih nauka, izaziva ozbiljna pitanja. Na sjednici CIK-a, šest članova glasalo je za ovjeru prijave SNSD-a za prijevremene izbore, iako je Suad Arnautović upozorio da prijavu potpisuje neovlašteno lice. Arnautović je predlagao da stranci bude dat dodatni rok da ovlašteno lice potpiše prijavu, ali je prijedlog odbijen.
Najgore od svega je što niko od članova CIK-a neće snositi posljedice za ovu situaciju. Ovjera prijave SNSD-a koju je potpisao Dodik dolazi u trenutku kada je presudom Suda BiH jasno propisano da optuženi ne može obavljati dužnosti u organima djelimično ili u cijelosti finansiranim iz javnih sredstava, uključujući i političke funkcije. Iako je Dodik ovlastio sina Igora da potpisuje stranačke akte, sam je potpisao prijavu, što dodatno dovodi u pitanje zakonitost procesa.
Ostaje pitanje kako članovi CIK-a Irena Hadžiabdić, Željko Bakalar, Vlado Rogić, Ahmet Šantić i Vanja Prutina-Bjelica nisu valjano protumačili odluku Suda BiH?
Ili je ovo još jedan primjer političke instrumentalizacije institucija u BiH, gdje pravna pravila bivaju podređena interesima pojedinaca? Da je tako, dokazuje nam i situacija tokom ovjere stranaka za učešće na Lokalnim izborima, kada je CIK odbacio prijavu SDS-a, iako su imali validan račun. Na kraju je Ustavni sud BiH morao reagirati i svojom privremenom mjerom omogućiti učešće SDS-a na izborima. Je li pitanje neznanja ili nečega drugog trebali bi odgovoriti svi članovi CIK-a koji su ranije postupili suprotno!?
S obzirom da je presuda Dodiku postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, legitimnost kandidature SNSD-a za prijevremene izbore sada je ozbiljno upitna.
CIK BiH, zaslugama članova CIK-a, se suočava s ključnim pitanjem - hoće li štititi zakon i pravdu, ili će i dalje biti „skretničar“ političkih interesa?
Za sada su ovo drugo!