DRUGI DIO Zašto OHR ne reaguje i ne stavlja van pravne snage izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs?

Za NAP piše: Dr. sc. Amir Šelo, pravni ekspert

http://nap.ba/qpost/423777

PRVI DIO Zašto OHR ne reaguje i ne stavlja van pravne snage izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs?

Za NAP piše: Dr. sc. Amir Šelo, pravni ekspertUvodNarodna skupština Rs na 12. posebnoj sjednici donijela je Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, a isti je objavljen u

Standardi za policijske strukture u BiH koje je uspostavio IPTF

Aneksom 11 Daytonskog sporazuma, koji nosi naziv "Sporazum o međunarodnim operativnim policijskim snagama", uspostavljen je IPTF (International Police Task Force) s ciljem pružanja pomoći, savjetovanja, praćenja i obuke lokalnog osoblja za provođenje zakona te savjetovanja vladinih vlasti, kako bi se olakšalo stvaranje demokratskih policijskih snaga u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim uvjetima, stranke su trebale zatražiti od Vijeća sigurnosti da uspostavi operaciju civilne policije UN-a za provođenje programa pomoći diljem Bosne i Hercegovine, čiji su elementi utvrđeni u Aneksu 11, članu III. Član III sadržavao je osnovne elemente mandata IPTF-a, s daljnjim detaljima koje će UN naknadno razraditi i odobriti rezolucijom Vijeća sigurnosti.

Član II Aneksa 11 Mirovnog sporazuma utvrđuje sljedeće zadatke za IPTF, a povjerenik IPTF-a treba osmisliti program za njihovu provedbu:
a) kontrola, posmatranje i inspekcija djelatnosti i prostora službi za primjenu zakona, uključujući pripadajuća pravosudna tijela, strukture i postupke, uključujući pripadajuća pravosudna tijela, strukture i postupke;
b) savjetovanje osoblja i snaga za primjenu zakona;
c) obuka osoblja za primjenu zakona;
d) pružanje pomoći, u sklopu IPTF-ove misije pomoći, djelatnostima strana u primjeni zakona;
e) procjenjivanje prijetnji javnom redu i savjetovanje glede sposobnosti službi za primjenu zakona da se nose s takvim prijetnjama;
f) savjetovanje vladinih tijela u Bosni i Hercegovini glede ustroja učinkovitih službi za primjenu građanskog zakona;
g) pomaganje tako da će se pridružiti osoblju za sprovođenje zakona prilikom izvršavanja njihovih aktivnosti ako ih IPTF snage budu smatrale odgovarajućim.

Sporazum je također ovlastio IPTF da ima pristup bilo kojem mjestu, osobi, aktivnosti, postupku, zapisu ili događaju u Bosni i Hercegovini koji IPTF smatra potrebnim za obavljanje svojih odgovornosti. Jedan od primarnih zadataka IPTF-a u Bosni i Hercegovini bio je pomoć u stvaranju demokratskih policijskih snaga prije odlaska međunarodne zajednice, sposobnih da stvore osjećaj sigurnosti među građanima. Unutar tog procesa, ključni element je bilo smanjenje broja pripadnika tih snaga. Sa oko 20.000 pripadnika u Federaciji BiH i između 10.000 i 50.000 u Republici srpskoj u vrijeme raspoređivanja IPTF-a početkom 1996. godine, policijske snage je trebalo smanjiti za najmanje polovinu.

Specijalna izvjestiteljica za bivšu Jugoslaviju Elisabeth Rehn naznačila je u svom izvještaju Komisiji UN-a za ljudska prava od 15. oktobra 1997. godine, da bi procijenjeni broj policajaca Rs mogao iznositi i do 50.000³. Glasnogovornik IPTF-a Alex Ivanko naznačio je da bi stvarni broj mogao biti mnogo manji, priznajući da je takav broj možda nemoguće provjeriti. "Pokušao sam utvrditi tačan broj policajaca Rs i dobijam vrlo, vrlo različite brojke. U početku pretpostavljamo da ih je do 20.000. Mislimo da je sada vjerovatno manje; okvirna brojka, 13.000-14.000, što uključuje redovnu policiju, kao i specijalne policijske jedinice."⁴

Od prvih mjeseci svog mandata, rukovodstvo IPTF-a pregovaralo je i sa Federacijom i sa vlastima Rs o detaljima i vremenskom okviru predstojećeg restrukturiranja. Kao rezultat toga, u aprilu 1996. godine postignut je takozvani Bonn-Petersberški sporazum sa Federacijom.

Postizanje sporazuma sa vlastima Republike srpske bilo je izuzetno teško i dugotrajno, uglavnom zbog njihove kontinuirane opstrukcije Mirovnog sporazuma i kontinuiranog uticaja optuženih osoba i drugih za koje se tvrdi da su odgovorni za kršenje ljudskih prava. Na primjer, krajem oktobra 1996. godine, otkriveno je da četiri osobe protiv kojih je podigao optužnicu MKSJ rade kao policajci u području Prijedora.⁵ Tek 24. septembra 1997. godine vlasti Republike srpske potpisale su sporazum kojim su se obavezale na proces restrukturiranja. Budući da se sporazum Republike srpske u velikoj mjeri zasniva na sporazumu iz Petersberga, vrijedno je ovdje navesti osnovne elemente sporazuma iz Republike srpske i sporazuma iz Bonna i Petersberga.

Sporazum o restrukturiranju policije Federacije od 25. aprila 1996. godine, potpisan u Bonn-Petersbergu, Njemačka, pruža osnovne principe za restrukturiranje policije i predviđa da će proces i njegova provedba biti detaljnije opisani u uputama koje će izdati komesar IPTF-a. Sporazum naglašava ulogu policije u zaštiti ljudskih prava. U njegovom naslovu-praembuli se navodi:

"Ovaj sporazum pokazuje našu posvećenost razvoju policijskih struktura unutar Federacije koje će podržavati demokratski sistem i štititi međunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode svih osoba."⁶

Prema uslovima sporazuma i naknadnim uputama koje je izdao komesar IPTF-a, svi policijski službenici su bili dužni ponovo se prijaviti za svoja radna mjesta. Proces prijave je počinjao podnošenjem spiskova kandidata od lokalnih vlasti, posebno kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova. Kandidati su bili dužni popuniti upitnik koji pokriva aspekte njihove profesionalne i lične pozadine, a zatim položiti test koji provodi IPTF, a koji pokriva niz profesionalnih pitanja, kao i psihološki test.

Imena onih službenika koji bi uspješno prošli ovaj proces stavljaju se na spisak kandidata koji ispunjavaju uslove. Na kraju je trebalo biti popunjeno ukupno 11.500 radnih mjesta. Ova lista kandidata bi zatim bila objavljena u novinskim oglasima, podstičući ljude s dodatnim informacijama o kandidatima da kontaktiraju IPTF. Svrha ove publikacije je obavijestiti žrtve policijske zloupotrebe i ohrabriti ih da se jave sa svim informacijama koje mogu utjecati na status kandidata. Kandidati koji nisu provjereni u ovoj fazi dobijaju identifikaciju koju obezbjeđuje IPTF i nove uniforme te započinju jednogodišnji probni period, tokom kojeg i dalje mogu biti udaljeni iz policijskih snaga, ukoliko se pojave bilo kakvi incidenti, i prošli i novi, kršenja ljudskih prava ili nepoštivanja Daytonskog sporazuma.⁷

Konačno, IPTF je proveo provjeru prošlosti svih kandidata na listi. Na preporuku IPTF-a, policajcu se moglo uskratiti prijem u policiju. Sporazum Bonn-Petersberg predviđao je da osobama koje nisu odabrane za prijem u policiju neće biti dozvoljeno da obavljaju dužnosti provođenja zakona.

IPTF-ove istrage bi trebale utvrditi da li je svaki kandidat za policajca počinio kršenja ljudskih prava tokom rata i nakon Daytonskog sporazuma, uključujući i tokom mandata IPTF-a u Bosni i Hercegovini.

Smjernice komesara i Napomene o smjernicama komesara, dva dokumenta koja je tadašnji komesar Peter Fitzgerald izdao u Sarajevu u maju 1996. godine, navode osnovne elemente implementacije sporazuma o restrukturiranju potpisanog u Bonnu. Minimalni kriteriji za podnosioce zahtjeva uključuju sljedeće:
• nema evidenciju pred Međunarodnim sudom UN-a za bivšu Jugoslaviju;
• nema navoda o kršenju ljudskih prava kao policajac;
• nema službenih pritužbi od strane UN IPTF-a zbog nepoštivanja sporazuma.

Pored podataka o ratnoj prošlosti podnosilaca zahtjeva, osnovni materijali na osnovu kojih IPTF provjerava lokalne policijske snage uključuju informacije o ponašanju policajaca od mirovnog sporazuma: takozvani izvještaji o nepoštivanju sporazuma, koji dokumentuju odbijanje lokalnih policajaca da sarađuju sa IPTF-om kako je propisano Daytonskim sporazumom i sporazumom iz Petersberga, te rezultate vlastitih istraga o ljudskim pravima IPTF-a. Nakon što je završena Misija IPTF u BiH, odredbe o standardima koje je utvrđivao IPTF uvedene su u sve zakone o policijskim službenicima u BiH.

Zaključci Londonske konferencije o implementaciji mira iz 1996. godine odražavali su važnost procesa provjere, kako je utvrđeno u Petersburškom sporazumu i naknadnim smjernicama komesara. Konferencija je pozdravila obavezu vlasti u Bosni i Hercegovini da restrukturiraju lokalne policijske snage u skladu s demokratskim principima i planovima pripremljenim pod vodstvom IPTF-a... [i] sporazum vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju provjeru policijskih službenika i da preduzmu brze i efikasne mjere u odnosu na svakog službenika za kojeg ih komesar IPTF-a obavijesti da ne sarađuje s IPTF-om ili se ne pridržava demokratskih principa policijskog rada.⁸

IPTF je uspostavio balans policijskih snaga u Bosni i Hercegovini, rasformirao rezervne policijske sastave i omogućio osnov za kasnije dalje reforme policije u Bosni i Hercegovini, u skladu sa međunarodnim standardima.

(tekst se nastavlja)

³ e/cn.4/1998/13, dio viii(b)
⁴ transkript NATO-a/SFOR-a sa zajedničke konferencije za novinare u Holiday Innu, Sarajevo, 26. oktobar 1997., izvor: Human Rights Watch, ol. 10, no. 5 (d) Bosnia and Herzegovina: beyond restraint
Politics and the Policing Agenda of the United Nations International Police Task Force, dostupno na linku: https://www.hrw.org/legacy/reports98/bosnia/, pristupljeno: 12.10.2025.
⁵ Izvještaj Human Rights Watch/Helsinki, "Bosnia and Herzegovina: the unindicted: reaping the rewards of 'ethnic cleansing'," A Human Rights Watch report, vol. 9, no. 1, january 1997., str..37-8.
⁶ "the agreement on restructuring the police, Federation of Bosnia and Herzegovina," Bonn-Petersberg, april, 1996.
⁷ Commissioner Peter Pitzgerald,: Commissioner's guidance for democratic policing in the Federation of Bosnia-Herzegovina," Unmibh, IPTF, Sarajevo, may 1996, str. 5; i IPTF, Commissioner Peter Fitzgerald, "Commissioner's guidance notes for democratic policing in the Federation of Bosnia-Herzegovina," Unmibh, IPTF, Sarajevo, maj, 1996, str.. 28-29.
⁸ Zaključci Londonske konferencije iz 1996. godine, UN. doc. s/1996/1012, paragraf 76, dostupno na: https://digitallibrary.un.org/record/229392/files/s_1996_1012-en.pdf?ln=ar; pristupljeno: 12.10.2025.