Protest Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu: Organizatori pozivaju građane da se pridruže

(Patria) - U Historijskom muzeju BiH održana je konferencija za novinare uoči protesta “Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu”, koji će biti održan u nedjelju, 12. oktobra u Sarajevu. Organizatori, neformalna grupa građana, pozivaju na okupljanje u znak podrške za slobodu palestinskog naroda.

Aktivistica Rukija Husović podsjetila je na dvije teške godine tokom kojih su Palestinci u Gazi bili izloženi najbrutalnijim zločinima, genocidu i jasnoj namjeri potpunog istrebljenja, te pozvala građane da na protestima daju podršku za slobodnu Palestinu: “S radošću i nadom dočekali smo primirje koje je od jučer na snazi, ali istovremeno svjesni da prestanak bombardovanja ne znači nužno slobodu za palestinski narod. Naš protest je poruka da solidarno stojimo uz Palestince u periodu pred nama, što zahtijevamo i od institucija BiH. Tražimo poštivanje međunarodnog prava, prekid saradnje s Izraelom i uspostavljanje trajne saradnje i pomoći palestinskom narodu’’.

Univerzitetska profesorica i aktivistica Lejla Kreševljaković istaknula je da je u nizu svih dosadašnjih akcija solidarnosti s Palestinom organiziranim u Bosni i Hercegovini, među kojima je i čitanje imena ubijene djece u Gazi, ovaj skup prvi građanski čin u kojem ljudi, pored izražavanja saosjećanja, upućuju i konkretne zahtjeve institucijama, vlastima BiH i građanima da zauzmu jasan, moralan i pravno utemeljen stav: “Naše antifašističko naslijeđe i ratno iskustvo ne dopuštaju nam da šutimo pred nepravdom. Upravo nas to iskustvo povezuje s narodom Palestine i obavezuje da reagujemo, da ne potpisujemo nijemim pristankom ono što se danas pred očima svijeta dešava. Kao građani Bosne i Hercegovine dužni smo biti glas protiv zaborava i nepravde, jer znamo koliko tišina može boljeti.”

Lejla Kreševljaković je istaknula da su podršku protestu pružili brojni sindikati i udruženja koji predstavljaju temelj društvenog tkiva ove zemlje: Sindikat srednjeg, visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine; Sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo; Sindikat radnika u zdravstvu KS; Sindikat komunalne privrede KS; Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika KS; Sindikat Univerziteta u Sarajevu; Udruženje učitelja KS; Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu, kao i Udruženje BH novinara:

“U ovom trenutku, posebno zabrinjavajuća je sistematska ugroženost nastavnog osoblja, učenika i studenata u Gazi, ljudi čiji je jedini “zločin” to što su učili, predavali i čuvali znanje. Uništavanje škola, univerziteta i naučnih institucija nije samo fizičko razaranje, već pokušaj da se izbriše identitet jednog naroda, da se prekine lanac obrazovanja i naslijeđa koje svaka zajednica gradi kroz generacije. Kada se ubijaju učitelji, ruše fakulteti i bombarduju biblioteke, ne napada se samo sadašnjost, već i budućnost. U takvom kontekstu, odbrana prava na obrazovanje postaje čin moralnog otpora, a solidarnost s prosvjetnim radnicima, učenicima i studentima, odbrana samog smisla humanosti”, poručila je Kreševljaković.

I Lina Rayan Duranović, doktorica palestinskog porijekla, pozvala je sve građane da se priključe protestima, s ciljem očuvanja temeljne humanosti i neprihvatanja normalizacije genocida: “Prema podacima Medical Aid for Palestinians i Svjetske zdravstvene organizacije, u posljednjih godinu dana u Gazi je ubijeno više od 1.700 zdravstvenih radnika, među kojima više od 300 ljekara, više od 500 medicinskih sestara, nekoliko stotina tehničara i vozača hitne pomoći. Uništeno je više od 80 posto zdravstvenih ustanova, a bolnice su pretvorene u masovne grobnice. Ljekari su ubijani dok su pokušavali reanimirati djecu, medicinske sestre dok su držale pacijente za ruku - ovo nije kolateralna šteta već sistematsko brisanje onih koji spašavaju živote.”

Novinarka Nadina Maličbegović naglasila je kako je protest istovremeno čin podrške ali i zahvalnosti kolegicama i kolegama iz Gaze koji su unatoč nemogućim uvjetima u Gazi podnosili nadljudske napore kako bi nam prenijeli istinu:

“U Gazi je, od 7. oktobra 2023. do danas, ubijeno 270 medijskih djelatnika - novinara, snimatelja, producenata, fotoreportera i drugog tehničkog osoblja. U mnogim slučajevima, zajedno s njima, ubijene su i njihove porodice. Prema istragama koje su provele organizacije za ljudska prava i nezavisni mediji, postoje ozbiljne indicije da su medijski djelatnici u Gazi ubijani namjerno ili da izraelska vojska nije poduzela potrebne mjere da ih zaštiti – što predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava i ratni zločin”, poručila je i dodala kako su istovremeno, na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu, palestinski novinari svakodnevno suočeni s represijom i hapšenjima.

“Sporazum o prekidu vatre u Gazi je važan korak naprijed, no ne i sloboda za Palestinu. Neko mora odgovarati i za ubistvo naših kolega. Zbog zabrane pristupa stranim novinarima, naše palestinske kolege su svakodnevno rizikovale svoje živote da bi nam donijeli istinu. Izlazak na protest ujedno je i prilika da im zahvalimo”, smatra Maličbegović.

Na konferenciji za novinare obratio se i Almir Imširević, dramaturg i univerzitetski profesor, izrazivši razočarenje što ne govori u ime svih kulturnih radnika: “One kolege koje se slažu sa mnom imat će priliku da to i pokažu i sutra i svih drugih dana koji dolaze.” U svom obraćanju je istaknuo historijsku i kulturnu povezanost s Palestinom, ilustrujući je kroz posvećenost najvećem dramskom piscu Šekspiru i njegovom Hamletu: “Vjerovatno će mnoge iznenaditi da je 1901. preveden na arapski, da je 1911. prvi put igran u Palestini, a zatim 1960. dobijaju konačan, originalan prevod koji je uradio palestinski autor Ibrahim Džebra.

Zanimljiv mi je bio podatak kako su Palestinci u svom Hamletu ispravili samo jednu stvar - i meni kao dramaturgu to puno govori šta taj narod želi čuti, kakve priče želi gledati. Naime, ispravili su kraj. Palestinski Hamlet ima sretan kraj. Naša dužnost je da omogućimo Palestincima i drugim ljudima da taj sretan kraj, možda ne u Hamletu, ali u njihovoj svakodnevnici bude moguć.”

Humanitarni radnik Boris Vitlačil naglasio je da namjerno ubijanje, ranjavanje ili otmica humanitarnih radnika i osoblja organizacija poput UNRWA-e, World Central Kitchen-a, medicinskih timova i drugih humanitarnih aktera nije tek „neprihvatljivo“, već predstavlja teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava i može se smatrati zločinom protiv čovječnosti:

“Upotreba gladi kao metode ratovanja je ratni zločin prema postojećem ugovornom i običajnom pravu. Iza pravnih pojmova stoji neposredna i brutalna stvarnost: blokirane kolone pomoći, odgođene medicinske evakuacije, zatvoreni prijelazi i militarizirani mehanizmi distribucije pretvaraju pomoć u sredstvo ucjene i prisiljavaju civile i humanitarne radnike na nepodnošljive izbore’’, poručio je. Pozvao je da se osigura neometan, nepristrasan i zaštićen humanitarni pristup, kao i nezavisna istraga o napadima i opstrukcijama, te sankcioniranje odgovornih.

Protestna šetnja “Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu” započet će u 13 sati kod Spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995, a završit će u parku između Historijskog i Zemaljskog muzeja BiH.

Tu je planiran kraći program na kojem će Larisa Musić izvesti dvije pjesme posvećene Palestini. Glumica Irma Alimanović će interpretirati poemu Edina Krehića “Pjesma djeteta i tišine”. Novinar Adnan Rondić će pročitati zahtjeve upućene institucijama BiH. Program će završiti izvedbom pjesme “Bella Ciao”. Mjeṣ̌oviti hor Seljo, ženski hor Corus Cadenza i drugi volonteri pjevači, pod vodstvom dirigentice Tijane Vignjević, svojim učešćem će poslati poruku solidarnosti sa Palestinom.