UPALJEN ALARM Broj penzionera u FBiH za dva mjeseca se povećao za 2.287 korisnika, a broj zaposlenih pada

(Patria) - Samo za dva mjeseca broj zaposlenih u FBiH se smanjio za 5.134 osobe. Podaci za mjesec septembar iz Porezne uprave FBiH još nisu saopćeni, a očekuju se do polovine mjeseca.

U posljednja dva mjeseca broj penzionera u FBiH je porastao za 2.287. Tako će penziju za septembar dobiti 461.857 korisnika za šta je potrebno oko 314,5 miliona KM. A naprimjer u mjesecu avgustu za doprinose za PIO naplaćeno je 309.083.243 KM.

Posljednji podatak o broju zaposlenih u FBiH je onaj iz avgusta kada je bilo 541.921 zaposleni. Razlika broja zaposlenih i broja penzionera je u ovom trenutku samo 80.661 kada je riječ o entitetu FBiH, što je daleko ispod evropskog prosjeka.

No, čini se da stranke Trojke koje zajedno sa HDZ-om kroje vlast u FBiH ovi podaci ne zabrinjavaju.

Iako nedostaje radne snage u FBiH, a zavodi za zapošljavanje evidentiraju hiljade nezaposlenih, postavlja se pitanje gdje je onda problem.

Da li zaista nedostaje radne snage, a nedostaje, jer to vidimo po majstorima koje je teško pronaći, po trgovinama gdje se stalno traže uposlenici, ili je lažna slika broja “nezaposlenih” osoba na evidencijama službi za zapošljavanje. Iako je vlast najavljivala kontrole i skidanje sa listi nezaposlenih one koji odbiju posao kod nekog poslodavca, zvanična statistika i dalje je poražavajuća.

Ni zvanične statistike o starosnoj strukturi radnog stanovništva u FBiH nisu idealne, a sa stalnim odlaskom radnog stanovništva iz BiH, situacija postaje sve teža.

Poslodavci vrše pritiska na vlast da otvore vrata za više stranih radnika koji žele raditi poslove za koje očito ne postoji radna snaga u FBiH ili nisu adekvatno plaćeni.

Ukoliko se ovom dinamikom nastavi kretati statistika broja zaposlenih i broja penzionera, doprinosi koje poslodavci plaćaju za PIO neće biti dovoljni za pokrivanje troškova za isplatu penzija.

Federalni premijer Nermin Nikšić već je optužio poslodavce da i pored smanjenja stope dopinosa nisu povećali plaće, pa je Vlada morala dodati novac za isplatu penziju.

Redoslijed mjera koje je Vlada FBiH uvela posljednju godinu značajno se odrazio na ekonomske prilike. Uvođenje neradne nedjelje u trgovini (novembar 2024.), povećanje minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM (januar 2025), smanjenje doprinosa (juli 2025.) izazvali su poremećaje na tržištu rada.

A do kraja godine vidjet će se stvarni efekti Vladinih mjera.