Mehmedović javno pozvao Hurtića, Heleza i Konakovića da hitno zaustave zapošljavanja na štetu Bošnjaka i isprave debalans

(Patria) - Državni zastupnik Šemsudin Mehmedović uoči sjednice Predstavničkog doma PS BiH održao je press konferenciju na kojoj je govorio o više aktuelnih tema.

On je istakao da je analiza izvještaja Ureda za reviziju o provedenoj finansijskog reviziji u 73 državne institucije za 2024. godinu pokazala da je ukupno izvršenje budžeta institucija Bosne i Hercegovine u 2024. godini iznosilo skoro 1,3 milijardi KM. Za 10 institucija (ili 14%) Ured je izrazio mišljenje s rezervom, što pokazuje značajne nedostatke koji zahtijevaju hitno rješavanje.

"Ovo je posebno problematično i nedostaci u tih 10 institucija su očito prijetnja transparentnosti, zakonitosti i efikasnosti javnog sektora. U tom smislu, Ured bi trebao osnažiti mehanizme praćenja realizacije preporuka, uključujući rokove i sankcije za neaktivnost. U analizi su date i preporuke za buduće djelovanje Ureda za reviziju, čijom implementacijom bi se dodatno povećala finansijska disciplina te efikasnost raspolaganja ograničenim javnim sredstvima.

Proces finansijske revizije rezultirao je i velikim brojem datih preporuka državnim institucijama. Od ukupno 577 preporuka, njih 339 su nove, dok je 238 ili 45% preporuka ponovljeno iz ranijih godina. Ovo ukazuje na nedostatak odgovornosti rukovodstva institucija za njihovu nerealizaciju i nepotpunu primjene zakonskih i
podzakonskih propisa te nepostojanje sistemskih rješenja. Ured za reviziju je profesionalno završio svoj posao. Međutim, brojni nalazi revizora ne bi smjeli ostati samo mrtvo slovo na papiru. Njima bi se moralo pozabaviti Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i policijske agencije, jer su revizori ukazali na brojne nepravilnosti u kojima, najvjerovatnije postoje elementi počinjenih različitih krivičnih djela", naveo je Mehmedović.

Najveći broj nalaza je u revizorskim izvještajima za koje je izraženo mišljenje s rezervom i ili skrenuta pažnja odnosi se, pored ostalog na, slabosti i nedostatke u primjeni Zakona o javnim nabavkama, npr. kršenje važećih propisa u nabavci objekata za Upravu za indirektno oporezivanje, Graničnu policiju i Ured za veterinarstvo.

"Vijeće ministara je odobrilo nabavku objekta za Središnji ured Uprave za indirektno oporezivanje i njen Regionalni centar Banja Luka. Međutim, prvobitna vrijednost objekta je bila 69.400.000 KM i povećana je na iznos od 103.400.000 KM. Iz navedenog proizlazi da je na prijedlog Uprave, Ministarstvo finansija dalo saglasnost na povećanje vrijednosti višegodišnjeg projekta od 46% od ukupne vrijednosti, iako je navedenim podzakonskim aktom dozvoljeno povećanje do maksimalno 10%. Važno je naglasiti da je prije deset godina, vrijednost istog odobrenog projekta u Banjoj Luci iznosila 37.900.000 KM.

Skrećem pažnju i na izgradnju objekta za smještaj Terenske kancelarije Jug Čapljina Granične policije Bosne i Hercegovine. Ministarstvo finansija je i u ovom slučaju dalo saglasnost za povećanje vrijednosti projekta, iako je na snazi bilo već spomenuto Uputstvo i ograničenje od 10%. Vijeće ministara je krajem 2024. godine usvojio Odluku kojom je vrijednost navedenog projekta povećana za 3,5 miliona KM, odnosno za 117%.

Očito je da je Ministarstvo finansija pri davanju navedenih saglasnosti kršilo važeće odluke i propise za koje državni ministar finansija Srđan Amidžić i ostali odgovorni moraju položiti račune, što je poražavajuće. I to nije sve. Aktuelni sastav Vijeća ministara je našao „galantno riješenje“ za ovu prepreku koja mu se našla na putu. Na prijedlog Ministarstva finansija, Vijeće ministara je na 77. sjednici održanoj 22. aprila 2025. godine, izmjenilo navedeno Uputstvo i jednostavno izbrisalo odredbu iz člana 14. stav (2) o ograničenju povećanja do
maksimalno 10% od ukupne vrijednosti višegodišnjeg projekta. Dakle, rješenje za aktuelni saziv Vijeća ministara je jednostavno, izbaci ono što ti smeta i radi šta hoćeš", ističe.

Mehmedović je istakao da Ured za reviziju iz godine u godinu upozorava i problematizira zapošljavanje velikog broja osoba na osnovu ugovora o djelu i po osnovu obavljanja poslova drugog radnog mjesta u brojnim instititucijama, npr. u Upravi za indirektno oporezivanje je čak 186 lica u 2024. godini bilo zaposleno na određeno vrijeme.

"Uprava još od 2007. zaključuje ugovore o radu na određeno vrijeme uz pravljenje manjih pauza između dva angažovanja, često sa istim osobama, i to bez raspisivanje javnog oglasa. Ista praksa se godinama bilježi i u
Ministarstvu vanjske trgovine i ekomskih odnosa. Ovakvo postupanje nije transparentno i nije u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine. U Ministarstvu finansija je tokom prošle godine osam osoba obavljalo poslove drugog radnog mjesta – a polovina, dakle 4, bila su rukovodeća radna mjesta pomoćnika ministra. Važećim propisima kojima je uređen pravni status državnih službenika nije predviđena mogućnost da rukovodilac institucije raspoređuje državne službenike na radna mjesta višeg nivoa bez provedene konkursne procedure. Ovakvim zapošljavanjem se podobni postavljaju na odgovarajuća mjesta i što treba realizovati ide preko provjerenih kadrova tj. zaposlenih. Još smo svjedočili sramnom konkursu za 3 navedena radna mjesta pomoćnika ministara koji je nedavno okončala Agencija za državnu službu. Na sve pozicije primljeni su Srbi. Samo ova dva primjera su dokazi višestrukog kršenja zakona. U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ministar Košarac je zaposlenima odobravao korištenje pet dana plaćenog odsustva radi zadovoljenja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, a ne dva dana kako je propisano zakonom. Ministar Košarac očigledno krši zakon bez ikakvih posljedica. U Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara i Sekretarijatu Parlamentarne skupštine nezakonitim rješenjima je odobreno zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom, koji su u međuvremenu stekli fakultetsku diplomu, da pored svog radnog mjesta, istovremeno obavljaju i poslove visoke stručne spreme, radi sticanja radnog iskustva u struci. Ured za
reviziju je jasno utvrdio da zakonima Bosne i Hercegovine nije predviđena mogućnost da se rješenjem rukovodioca institucije zaposleni mogu raspoređivati na druga radna mjesta radi sticanja radnog iskustva, ali je nažalost postalo normalno da se zakoni ne poštuju."

Mehmedović je pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i policijske agencije da pokrenu odgovarajuće provjere ovih i ostalih brojnih nepravilnosti u radu državnih institucija koje je u svojim izvještajima evidentirao Ured za reviziju.

On je ponovo ukazao na grubo kršenje ustavnih i zakonskih odredbi koje se odnose na proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine.

"Moja je dužnost da to radim, jer kako vrijeme prolazi stanje se samo pogoršava. Strateški partneri HDZ i SNSD nastavljaju sa fingiranim konkursima za prijem u državnu službu, a ne bi bili tako uspješni da nije dugogodišnje pasivnosti bošnjačkih kadrova u institucijama, prije svega ministara u Vijeću ministara. Pozivam ministre Heleza, Konakovića i Hurtića da konačno upoznaju javnost o trenutnom učešću Bošnjaka na rukovodećim pozicijama i kako je moguće da je, od 28 direktora, Vijeće ministara imenovalo samo šest Bošnjaka. Javnost mora da zna preciznan podatak koliko je stotina Bošnjaka u institucijama zaposleno manje od zakonom utvrđenog broja, a koliko je stotina Srba i Hrvata više zaposleno. Neka kažu šta su oni kao ministri do sada preduzeli i šta namjeravaju preduzeti da se hitno zaustave zapošljavanja na štetu Bošnjaka, što predstavlja njihovu diskriminaciju i eliminaciju iz institucija Bosne i Hercegovine. Posebno ih pozivam da nas obavijeste o tome šta će učiniti da spriječe imenovanja na rukovodeće pozicije u državnoj službi koje nastavljaju da provode strateški partneri HDZ i SNSD. Propisi ove države se moraju poštovati! Ministri Bošnjaci moraju insistirati na uspostavljanju balansu u državnoj službi u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonima. Bošnjaka u Bosni i Hercegovini ima 50% i toliko ih mora biti u institucijama Bosne i Hercegovine, počev od rukovodoćih pa do najnižih pozicija", kaže Mehmedović.

On je dodao da je trenutno u Ministarstvu finansija i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaposleno više od 50% Srba, što je rezultat saradnje ministara Košarca i Amidžića sa HDZ-ovom direktoricom Agencije za državnu službu Anitom Markić.

"Oni su onemogućili Bošnjacima da se zaposle u ministarstvima kojima rukovode kadrovi SNSD-a. Namještenim konkursima uspjeli su da u „sarajevskoj čaršiji“ ili „političkom Sarajevu“ kako "odmilja“ nazivaju glavni grad svoje države, nezakonito zaposle znatno više Srba od Bošnjaka, iako u svakoj instituciji, pa i ovim ministarstvima Bošnjaka mora biti 60% više od Srba.

Također, na nedavno okončanom konkursu za direktora Sekretarijata VSTV-a „briljirala” je šefica kabineta ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunoze. Ova direktorska pozicija je bila jedna od rijetkih vrlo bitnih pozicija u državnoj službi koja je do sada pripadala Bošnjacima, ali budući da je član komisije bio Željko Bogut, sekretar ministarstva kojim rukovodi ministar Bunoza, unaprijed se znalo da Bunozina prijateljica i radna kolegica Ivana Zovko Planinić neće imati “dostojnu“ konkurenciju. Činjenica da dugogodišnji direktor VSTV- a Admir Suljagić nije položio ni pismeni ispit na konkursu, dovoljno govori koliko je bila neobjektivna komisija u koju su imenovani isključivo oni u koje je ministar Bunoza imao povjerenje kako bi se konkurs realizirao na način kako su dogovorili HDZ i SNSD. Javna je tajna da su na konkursima unaprijed pripremljeni i pitanja i odgovori za „najuspješnijeg kandidata“.

Očigledno je da su Bošnjaci postali manjina u državnoj službi, pa tako tri najvažnije pozicije popunjavaju osobe hrvatske nacionalnosti, preciznije: generalni sekretar Vijeća ministara, direktorica Agencije za državnu službu i direktorica Sekretarijata VSTV-a. Srbi apsolutno dominiraju na pozicijama pomoćnika ministara i pomoćnika direktora. Ponovit ću i još jednom upozoriti da su Bošnjacima prepuštena niže rangirana mjesta u državnoj službi, a u brojnim institucijama manje ih je od jedne trećine. Istovremeno, za Bošnjake su rezervirana radna mjesta sa srednjom stručnom spremom i nekvalificiranom spremom. Osim navedenog debalansa u institucijama na nivou države Bosne i Hercegovine, ponovo želim da podsjetim na činjenicu da su Bošnjaci u institucijama Republike srpske (entitetskim, gradskim i općinskim), zaposleni na nivo statističke greške, iako ih po posljednjem popisu u Republici Srpskoj živi 14%. Bošnjaci nisu u puno boljem položaju ni u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ponovo postavljam pitanje: „Zašto se proporcionalnost ne primjenjuje u Žepču, Stocu,
Čapljini, Livnu, Kiseljaku? Zašto Bošnjaci nisu jednakopravni i kapacitirani u općinskim, kantonalnim i federalnim institucijama?“.

U općinskim službama u Stocu od ukupno 120 zaposlenih, samo je šest Bošnjaka, a u gradskoj upravi Čapljine od 212 zaposlenih samo su dva Bošnjaka. Ovakav aparthejd je svojevremeno zabilježen samo u Južnoj Africi. Dragan Čović i drugi funkcioneri HDZ-a u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj godinama se žale na tzv. majorizaciju, dok je stvarno stanje takvo da provode brutalan aparthejd nad Bošnjacima u svim općinama gdje HDZ ima većinu.

U Federaciji živi 22% Hrvata, a u federalnim organima ih je zaposleno puno više od tog procenta, obnašaju ministarske i brojne direktorske funkcije u institucijama koje raspolažu ogromnim budžetima. U isto vrijeme u Stocu živi 40% Bošnjaka, a zaposleno ih je samo 5% u javnom sektoru. Niti jedan direktor ili zamjenik direktora općinske službe ili institucije nije Bošnjak. Osim u komunalnoj i vatrogasnoj službi, Bošnjacima apsolutno nije dozvoljeno da se zapošljavaju u javnim ustanovama i javnim preduzećima u ovom gradu. HDZ je osam godina blokirao da Bošnjaci u Stocu i Čapljini imaju zamjenika predsjedavajućeg općinske skupštine. A sada, kada su izabrani, nisu profesionalno angažirani, jer to ponovo ne dozvoljava HDZ!

Ako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da je konstititutivnost natkrovljujući princip Ustava Bosne i Hercegovine kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati, zašto Bošnjaci u Stocu, Čapljini, Livnu, Kiseljaku i Žepču nisu konstitutivni i jednakopravni, nego imaju status neželjene manjine? Uprkos ovakvom ponižavajućem položaju brojnijeg naroda u Federaciji, bošnjački predstavnici u entitetskoj izvršnoj vlasti konstantno šute i ništa ne preduzimaju vezano za dugogodišnji aparthejd koji provodi HDZ-a, već javno hvale Dragana Čovića za dobru saradnju u Federaciji, a Čovićevi poslušnici istovremeno spriječavaju izgradnju mezarja za stolačke Bošnjake.

I pored toga što Bošnjaci pune federalni budžet sa više od 80% sredstava, entitetskim institucijama sa najvećim budžetom upravljaju funkcioneri HDZ-a, npr. javnim preduzećima Ceste Federacije i Autoceste Federacije, Fondom za zaštitu okoliša, Zavodom zdravstvenog osiguranja, Federalnim zavodom za zapošljavanje itd.

Ustavnim principom proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda jasno je utvrđeno da na rukovodećim pozicijama, kao i na svim drugim pozicijama u Federaciji, mora biti najmanje tri puta više Bošnjaka od Hrvata, što se ne poštuje i na što su pristali bošnjački predstavnici. 

Mora postojati jasan institucionalan odgovor Bošnjaka i mora se insistirati na njihovoj proporcionalnoj zastupljenosti u svim institucijama i na svim nivoima vlasti. Neće valjda Bošnjaci i dalje finansirati one koji ih grubo diskriminiraju i ponižavaju?

Ponovo pozivam premijera Nermina Nikšića da delegacija Vlade Federacije konačno posjeti navedene općine u Federaciji i lično se uvjere u razmjere diskriminacije Bošnjaka u ovim općinama. Ovaj aparthejd nad Bošnjacima se mora hitno zaustaviti. Kada nepravda postane pravilo, OTPOR je obaveza", kazao je Mehmedović.

On je dao podršku i federalnom zastupniku Sanelu Kajanu protiv kojeg se vodi nekoliko građanskih postupaka zbog tužbi koje su protiv njega pokrenule udruge bojovnika HVO-a zbog navodnog negiranja ratnih
zločina. Tužbe su podnesene zbog izjava koje je Sanel Kajan iznosio u okviru parlamentarnih diskusija, inicijativa i zastupničkih pitanja, dakle, u sklopu vršenja svog zastupničkog mandata!

"Pozivam Visoko sudsko i tužilačko vijeće da hitno utvrdi da li Sud u Mostaru protivno zakonu provodi postupak protiv Sanela Kajana koji uživa zastupnički imunitet i da Ured disciplinskog tužioca preduzme propisane mjere protiv tužilaca i sudija koji svojim djelovanjem krše propise o zastupničkom imunitetu. Kada ovako pokušavaju ušutkati zastupnika, šta tek obični ljudi mogu očekivati", kazao je Mehmedović.

On je ponovio da je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine prije 11 mjeseci podnio krivičnu prijavu protiv članova Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine zbog osnova sumnje da su izvršili
krivično djelo kojim su Federaciju Bosne i Hercegovine oštetili za oko 370 miliona KM, a u korist Republike Srpske.

"U odgovoru na mjoje zastupničko pitanje glavni tužilac Milanko Kajganić je naveo da Državna agencija za istrage i zaštitu nije dostavila izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te da će izvještaj SIPA-e odrediti preduzimanje daljih koraka u cilju donošenja konačne odluke.
Navedeno krivično djelo se nesmetano nastavlja i sada je šteta za Federaciju BiH oko 700 miliona KM. S obzirom na to da nadležna tužiteljica ništa konkretno nije preduzela u ovom predmetu, Uredu disciplinskog tužioca podnio sam pritužbu na rad tužiteljice Bojane Jolović, koja neopravdano kasni u provođenju službenih
radnji u vezi s vršenjem funkcije tužioca, jer nakon 11 mjeseci od podnesene krivične prijave nije donijela konačnu tužilačku odluku.

Iako je Federacija oštećena za više stotina miliona KM, HDZ-ov federalni ministar finansija i član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Toni Kraljević, apsolutno ništa ne preduzima da zaštiti interese Federacije Bosne i Hercegovine. Potrebno je da ministar Kraljević upozna javnost zbog čega se već dvije godine primjenju privremeni koeficijenti za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa za period juli-septembar 2023. godine koji su povoljniji za Republiku Srpsku i zbog čega Vlada Federacije nije podnijela tužbu protiv
Republike Srpske zbog višemilionskog duga radi nezakonite raspodjele prihoda od indirektnih poreza", naveo je Mehmedović.