Ova godina donosi ekonomske izazove, cijene hrane i dalje u porastu, postepeni pad se očekuje tek od 2026. godine

(Patria) - Od kraja 2024. godine inflacija ponovo raste, a u maju 2025. je iznosila 3,7 posto uglavnom zbog viših cijena hrane. Zaključak je to Misije MMF nakon posjete BiH.

MMF je samo stavio na papir ono što građani BiH svakodnevno preživljavaju. Cijene hrane, voća i povrća, mesa, značajno su porasle u proteklim mjesecima, a predviđanja su da će tako ostati tokom cijele 2025. godine. Očekuje se će cijene hrane postepeno opadati od 2026. godine.

U samo nekoliko dana došlo je do poskupljena grijanja, vode, javnog prijevoza u Sarajevu, a porasle su i cijene goriva. Poskupjele su i druge usluge, pa svaki rast plaća progutaju poskupljenja.

Od 01.07. počela je primjena nižih stopa doprinosa, a na minimalnu plaću od 1.000 KM, poslodavac će platiti 86 KM manje doprinosa. No, to ne znači da će radnik dobiti taj višak.

Iz MMF-a navode da ekonomski izgledi ostaju neizvjesni zbog povećanja negativnih rizika, a da je potrošnju domaćinstava podržao snažan rast kredita i doznaka, a privatne investicije su rasle.

Oni dalje upozoravaju da su ekonomski izgledi osjetljivi i na domaće i na vanjske šokove.

"Pogoršanje geopolitičkih tenzija i posljedično usporavanje u Evropi ili povećana nestabilnost cijena roba mogli bi povećati cijene hrane i energije, smanjiti izvoz iz BiH i doznake i smanjiti domaću potražnju. Eskalacija političkih tenzija mogla bi dodatno povećati ekonomsku fragmentiranost i negativno utjecati na povjerenje investitora i rast. U nedostatku bržeg napretka u oblasti reformi, očekuje se da će srednjoročni rast ostati na nivou od oko 3 posto - što nije dovoljno za brzu konvergenciju dohotka s EU", navode iz MMF-a.

Iz JP Elektroprivreda BiH za septembar su već najavili poskupljenje struje što će značiti dodatna poskupljenja.

Iz MMF-a su također upozorili da su vlasti iskoristile veliko povećanje poreznih prihoda za povećanje potrošnje na plate, robu i usluge, socijalna davanja i javne investicije.

"Entitetski budžeti, zajedno sa naknadno usvojenim mjerama, predviđaju povećanje plata u javnom sektoru i
penzija, koje je odraz kako zakonski propisane indeksacije tako i uvedenih diskrecionih promjena. Rastući deficit, koji bi mogao dostići nivo od 2,6 posto BDP-a, prema postojećim očekivanjima će se uglavnom finansirati vanjskim zaduženjem, kao i sredstvima domaćih banaka.

Vlasti bi trebale izbjegavati politike koje dodatno povećavaju deficit budući da bi one vjerovatno rezultirale
povećanim pritiskom na rast cijena i povećanjem vanjske neuravnoteženosti.

Štaviše, s obzirom na sve veće negativne rizike, vlasti trebaju težiti ka izgradnji novčanih rezervi i izraditi planove za krizne situacije. U zavisnosti od ozbiljnosti potencijalnog šoka, vlasti bi trebale iskoristiti dostupne rezerve i aktivirati planove za krizne situacije", zaključuju iz MMF-a.