Sigurnost na čekanju: NATO podiže prag na 5 posto BDP-a, BiH ostaje na marginama!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Na samitu NATO-a u Hagu, članice Alijanse usvojile su značajnu i ambicioznu odluku do 2035. godine svaka zemlja članica treba izdvajati najmanje 5% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu.

Bosna i Hercegovina koja aspirira za članstvo u ovaj savez, za sada može samo sanjati ovaj scenarij. Pri tome valja imati na umu da BiH još uvijek nema budžet za tekuću godinu, te da smo na privremenom finansiranju.

Da treba povećati budžet za odbranu zaključeno je i u Pentagonu gdje je u aprilu boravio ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

Ali, sve je završilo na saopćenju u kojem je rečeno da po ustavu nadležni organi trebaju povećati izdvajanja za odbranu.

Nova NATO mjera dolazi kao odgovor na sve kompleksnije globalne sigurnosne prijetnje od agresivne politike Rusije i nestabilnosti na Bliskom istoku, do rastućih sajber izazova.

Dok NATO postavlja nove sigurnosne standarde, Bosna i Hercegovina ostaje u ozbiljnom raskoraku. Kao zemlja koja formalno teži članstvu u Savezu, BiH danas izdvaja tek oko 0.85% BDP-a za potrebe odbrane, što je ne samo daleko ispod novog cilja od 5%, već i ispod ranijih NATO smjernica koje su tražile minimum 2%.

Odbrambeni budžet BiH za je približno 350 miliona konvertibilnih maraka, što je simboličan iznos u poređenju s članicama NATO-a koje već sada ulažu milijarde u modernizaciju i interoperabilnost svojih snaga.

Još je ozbiljnija činjenica da se u BiH iz godine u godinu vodi politička borba i oko onog što jeste minimum državne vojne strukture. Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH često su predmet političkih opstrukcija, prvenstveno iz entiteta Republika srpska, gdje se otvoreno protivi članstvu u NATO-u i zagovara neutralnost.

U takvom kontekstu, govoriti o povećanju vojnih izdvajanja često izaziva više straha nego strateškog promišljanja.

I dok se druge zemlje regiona već aktivno prilagođavaju NATO standardima, Bosna i Hercegovina ostaje uhvaćena u vlastite političke i finansijske kontradikcije.

NATO je već jasno poručio članstvo ne znači samo političku volju, već i konkretne reformske i finansijske korake. Ako BiH želi zadržati ozbiljne aspiracije ka Alijansi, pitanje vojnog budžeta više se ne može gurati pod tepih.

U vremenu kada se Evropa ponovo naoružava, a sigurnosne prijetnje više nisu teorija već svakodnevnica, ostajanje na margini ulaganja u odbranu za BiH ne predstavlja samo propuštenu priliku već i ozbiljan rizik.