I pored upozorenja Zvizdić ne zakazuje hitnu sjednicu, kršenje Ustava i zakona na štetu Bošnjaka se nastavlja

(Patria) - Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH koja je održana 12. juna zastupnik Jasmin Emrić (NES) upozorio je predsjedavajućeg Doma Denisa Zvizdića da nije zakazao hitnu sjednicu koju je još 8. maja tražilo pet državnih zastupnika te da se nada da će biti zakazana u što skorijem periodu. Zvizdić se samo zahvalio Emriću, ali nije komentarisao njegovo obraćanje. Ni deset dana kasnije nije zakazana ta sjednica.

Emrić je tek nakon četiri mjeseca dobio odgovor Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o nacionalnoj strukturi u tom Ministarstvu kojim rukovodi kadar SNSD-a Staša Košarac. Iako je ministar tvrdio da se državni službenici ne moraju nacionalno izjasniti, Emrić je pojasnio da to nije tačno i da je u Ministarstvu daleko veći broj Srba nego što im pripada po Ustavu i posljednjem popisu, dok nedostaje Bošnjaka. I u Ministarstvu prometa i komunikacija na čijem je čelu Edin Forto također nedostaje Bošnjaka, s tim da je ministar Forto u svom odgovoru priznao da on najprije gleda stručnost i kompetencije, što bi u prijevodu značilo da nema stručnih i sposobnih Bošnjaka u šta je teško povjerovati.

Podsjećamo, pet državnih zastupnika je tražilo sjednicu na temu "Razmatranje podataka o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine - uzroci i posljedice neprovođenja Ustava i zakona Bosne i Hercegovine kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine", a analiza podataka iz više od 70 državnih institucija pokazala je da nedostaje Bošnjaka, a poseban problem su rukovodeće pozicije.

Zahtjev su potpisali zastupnici Jasmin Emrić, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Ermina Salkičević-Dizdarević.

Od analiziranih 74 institucija, Bošnjaci su u debalansu u 62 institucije uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine. Posebno zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.

U posljednje dvije godine došlo je do značajnog debalansa na štetu Bošnjaka i kada je riječ o zapošljavanju ali i internom napredovanju u institucijama. Posebno je to vidljivo u devet državnih ministarstava, ali i nekim institucijama koje broje po nekoliko stotina uposlenih.

Što se tiče zaposlenih iz reda Ostalih, zabrinjavajuće je da broj rukovodećih državnih i policijskih službenika koji se izjašnjavaju kao Ostali nije ni blizu zakonom utvrđenog broja, kao i to da u mnogim institucijama nema niti jedan zaposleni iz reda Ostalih.

U Ministarstvu sigurnosti BiH na čijem čelu je bio Nenad Nešić do decembra 2024. kada je uhapšen, a zatim je rukovođenje preuzeo zamjenik ministra Ivica Bošnjak, od 32 osobe koje su u tom periodu zasnovale radni odnos, 28 je Srba. Slična situacija je i u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i u Ministarstvu finansija i trezora na čijem čelu su kadrovi SNSD-a.

U Ministarstvu pravde BiH koje vodi Davor Bunoza (HDZ) skoro je izjednačen broj Hrvata i Bošnjaka.

Jedini primjer gdje je nacionalni balans ispoštovan je Centralna banka BiH u kojoj radi 50 posto Bošnjaka, 31 posto Srba, 16 posto Hrvata i 3 posto Ostalih.

U Ministarstvu prometa i komunikacija kojim rukovodi Edin Forto, od šest rukovodećih službenika, samo je jedan Bošnjak.

Od ukupno 4.081 zaposlenog u 28 institucija za čija imenovanja je nadležno Vijeće ministara BiH, Bošnjaci rukovode institucijama koje imaju 339 zaposlenih odnosno 8%. Srbi i Hrvati rukovode institucijama koje imaju 3.742 zaposlenih odnosno 92%. Budžet tih 28 institucija za 2024. godinu je iznosio 330 miliona KM. Bošnjaci rukovode sa šest institucija koje imaju budžet u iznosu od 51 milion KM, a Srbi i Hrvati rukovode sa 22 institucije koje imaju budžet u iznosu od 279 miliona KM.

U 13 državnih institucija čije je sjedište u bh. entitetu Republika srpska, od 3.045 ukupno zaposlenih samo je 1.165 osoba bošnjačke nacionalnosti. Bošnjaka je manje na 361 poziciji, dok je Srba više na 296 pozicija, a Hrvata 109, a nedostaje i određeni broj zaposlenih iz reda Ostalih.

Poseban problem su policijske agencije koje se popunjavaju po Popisu iz 1991. godine što bi trebalo promijeniti s obzirom da imamo važeći Popis iz 2013. godine. No, bez obzira na to u SIPA-i je naprimjer već godinu dana više zaposlenih Srba nego Bošnjaka. U sve tri državne policijske agencije nedostaje uposlenih iz reda Ostalih.

Zastupnici su zbog ovakve situacije zatražili uvođenje moratorija na zapošljavanje i imenovanje u institucije kako bi se utvrdilo stanje nacionalne zastupljenosti i pristupilo poštovanju Ustava BiH i zakona o proporcionalnoj zastupljenosti.

No, očito se o ovoj temi ne raspravlja ni Zvizdiću ni strankama trojke, pa se postavlja pitanje ko to treba štititi interese Bošnjaka u državnim institucijama. Opozicija ili oni koji su sve učinili da budu vlast sa SNSD-om i HDZ-om?