Predsjedništvo BiH ima pravo vratiti Nacrt budžeta institucija BiH na doradu, isto je urađeno i 2021. godine

(Patria) - Predsjedništvo BiH ima pravo vratiti na doradu Nacrt Budžeta institucija BiH. Dešavalo se to i ranijih godina.

Takav slučaj bio je i sa Budžetom za 2021. godinu. Predsjedništvo BiH je vratilo Nacrt na doradu tražeći da se predvide značajnija sredstva za borbu protiv pandemije koronavirusa. Te stavke u prvobitnom prijedlogu nije bilo.

Vijeće ministara BiH je zatim jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, koji će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Predsjedništvu BiH, nadležnom za njegovo predlaganje i u kojem je osigurano 21.684.000 KM za borbu protiv pandemije uzrokovane koronavirusom. Dakle, ista procedura i sada je zatražena, odnosno da se nađe drugi način isplate duga Viaductu, a ne iz sredstava Centralne banke BiH kako je to predložilo Ministarstvo finansija i trezora.

I 2008. godine Predsjedništvo BiH je dva puta vraćalo Nacrt Budžeta na droadu, a medijator između Vijeća ministara BiH i Predsjedništva bio je visoki predstavnik Miroslav Lajčak.

Zato iznenađuje stav i ministra finansija i trezora Srđana Amidžića ali i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjan Krišto koji tvrde da to treba raditi Predsjedništvo BiH.

Krišto je nakon jučerašnje sjednice Vijeća ministara BiH kazala da je institucija Predsjedništva BiH ta koja treba utvrditi prijedlog budžeta.

"Ministarstvo finansija i trezora BiH treba biti tehnička pomoć. Pozivam Predsjedništvo da što prije uputi prijedlog budžeta ka Parlamentarnoj skupštini BiH i zbog Viaducta, normalnog funkcioniranja institucija BiH i obaveza izvršavanja koje su predviđene budžetom", kazala je Krišto.

No, Krišto i Amidžić očito odgovornost prebacuju na Predsjedništvo BiH, tačnije na Željka Komšića i Denisa Bećirovića koji su zaključcima tražili da se izvrši korekcija Nacrta budžeta, odnosno protive se prijedlogu da se iz dobiti Centralne banke BiH plati dug Viaductu. Amidžić je u Nacrtu predvidio 200 miliona KM iz dobiti CBBiH. Dug Viaductu iznosi 110 miliona KM, no sa dnevnom kamatom od 18.000 KM dug se povećava.

Pravobranilaštvo BiH tokom javnog saslušanja pred Komisijom za finansije i budžet i Komisijom za borbu protiv korupcije također je zauzelo stav da Centralna banka BiH ne može plaćati dug Viaductu jer nije bila ni strana u postupku, pa su uputili i prigovor sudu u Mostaru zbog zahtjeva tužitelja da se blokira zgrada Centralne banke BiH u tom gradu.

U posljednjoj izjavi PIC-a vlasti u BiH se pozivaju na poštivanje Zakona o Centralnoj banci BiH.