
Hajrudin Žilić
Razgovarao: Delvin Kovač
Može se već konstatovati otužna činjenica da građane Federacije, odnosno dijela Federacije gdje postoji politički pluralizam, u Vijeću ministara predstavljaju Konaković, Forto i Helez, a o svakom od njih se može napisati knjiga bez ijedne afirmativne rečenice o glavnim likovima.
Izjavio je to u intervjuu za Novinsku agenciju Patria predsjednik Glavnog odbora Demokratske fronte (DF) i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Hajrudin Žilić.
Žilić je komentarisao aktuelnu političku situaciju u BiH, govorio je o razjedinjenosti faktora kojem je stalo do naše države, evropskom putu, djelovanju aktuelne i najavama formiranja neke nove koalicije na državnom nivou, Čovićevim pritiscima oko Izbornog zakona...
Kako komentarišete aktuelnu političku situaciju - šta trenutno imamo na sceni - očito blokade na sve strane i urušavanje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine?
Žilić: U Narodnoj skupštini Rs doneseni su zakoni kojima se zabranjuje rad Tužilaštva i Suda BiH, kao i SIPA-e na području entiteta Rs. Dalje, NSRs je donijela zakon koji se odnosi na formiranje entitetskog VSTV-a, izmijenili su Krivični zakon i uveli novo krivično djelo "Nepoštivanje odluka institucija i organa Rs". Svima je jasno da je to čin jednostranog ukidanja nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije, što predstavlja kršenje Ustava BiH. Takvo flagrantno kršenje Ustava nije ništa drugo do - državni udar.
Pogledajte odgovor Trojke i HDZ-a kao aktera aktuelne vlasti i koalicionih partnera Milorada Dodika i SNSD-a. Jedini odgovor je populistička i iracionalna inicijativa za smjenu SNSD-ovih ministara u Vijeću ministara BiH. Takvo ponašanje teško da je svojstveno i maloj djeci, malo se grle, pa se malo svađaju i tako troše mandate i vrijeđaju inteligenciju građana. Međutim, to postaje prepoznatljivo kao njihova formula ponašanja u svrhu očuvanja fotelja i konzumiranja nadležnosti upravljanja javnim resursima i javnim novcem.
Čini se da je razjedinjenost probosanskog/probošnjačkog, akademskog i naučnog faktora možda i veća prijetnja po opstanak države nego što su to unutrašnji i vanjski neprijatelji. Kako na to gledate?
Žilić: Svjestan činjenice da mogu biti pogrešno shvaćen ili protumačen, od ova dva prefiksa probosanski i probošnjački meni je mnogo bliži, pa i draži, ovaj probosanski. Naime, ako se može reći, ideja vodilja u mom bavljenju politikom, a istu bih preporučio i toplo savjetovao svima u BiH, sadržana je u jednoj rečenici rahmetli profesora Esada Zgodića iz njegove knjige "Građanska BiH" iz davne 1996. godine. Profesor Zgodić je napisao: "Od ishoda borbe između totalitarnih etničkih koncepcija i građanskog koncepta ovisit će, ne samo opstanak BiH kao države, nego i egzistencijalni opstanak bošnjačkog naroda". Grdno se vara svako onaj ko misli da današnja politička realnost nije upravo takva.
Demokratska fronta je prije izvjesnog vremena i pokrenula inicijativu pod nazivom "Milion potpisa za građansku BiH", interesantno je da se nijedna od političkih opcija nije pridružila toj inicijativi, iako smo naglašavali da to ne mora biti primarno inicijativa DF-a, nego neka bude zajednička inicijativa svih onih koji to žele. Toliko o činjenici koliko su sve druge političke partije iskreno za ideju građanske države, a koliko je to u njihovim saopštenjima samo jedan od oblika lažnog predstavljanja građanima.
U vezi sa drugim dijelom pitanja želim navesti da je unutrašnji i vanjski neprijatelj terminologija koju nastojim eskivirati. Jednostavno to je terminologija koja je svojstvena političkim sistemima sa totalitarnim režimima i ista se koristi sa ciljem održavanja na vlasti po svaku cijenu. Pa pogledajte samo Vučićeve izjave, on unutrašnjim neprijateljima naziva studente, a vanjskim iracionalne ili izmišljene finansijere studentskih procesa iz inostranstva, kao i neke zemlje EU i zapada bez čije bi finansijske podrške, kroz razne modele, Vučićev režim bio u velikim problemima.
Nažalost, ja u BiH ne vidim i ne primjećujem taj, kako rekoste, probosanski akademski i naučni faktor, dakle može se reći da i ne postoji, te kao takav ne može ni biti ujedinjen ili razjedinjen. Doduše, u ranijem periodu je bilo nekih pokušaja okupljanja, pa i predlaganja izmjena ustava od strane stručnih osoba okupljenih na probosanskim principima, ali njihovu dobru namjeru i aktivizam vlastodršci su pomnožili sa nulom. Takve stvari i takav odnos je vjerovatno demotivisao neke naredne pokušaje okupljanja i djelovanja. Naravno, ne treba upasti u zamku sticanja dojma o razjedinjenosti akademske i naučne zajednice na osnovu stavova koje iznosi izvjesni Enver Kazaz i izvjesna Ivana Marić, koji se predstavljaju kao politički analitičari i imaju ambiciju da se nazovu dijelom akademskog faktora u BiH.
Svjedoci smo da nema evropskog puta, a o NATO putu da i ne govorimo. A upravo se Trojka zaklinje u te evropske zakone - kojih također nema. Kako to komentarišete?
Žilić: Bosna i Hercegovina je, nažalost, 2010. godine bila bliže NATO-u nego što je to danas. Određeni napredak je postignut u periodu 2018-2022. godine, kada je DF rizikujući svoj politički kredibilitet ušao u vlast s ciljem i fokusirajući se na nastojanja da kroz državno Ministarstvo odbrane pokrene procese i ostvari napredak u pravcu približavanja Bosne i Hercegovine NATO-u. Podsjećam da su u tom periodu krenuli redovni godišnji nacionalni programi kao dio limitirajućih obaveza na NATO putu, međutim aktuelna vlast je uspjela sve to da zaustavi i vrati na nulu.
Šta reći o kredibilitetu ministra odbrane koji danas izjavi da će Dodik biti uhapšen ako pokuša ući u neku od kasarni Oružanih snaga BiH, a taj isti Dodik koliko sutra u jednoj od kasarni tih istih Oružanih snaga prima stroj i još uz to sjedi prilikom intoniranja državne himne u toj istoj kasarni. Sve aktivnosti ministra na NATO putu BiH su slične toj izjavi.
Što se tiče evropskih integracija, da ne govorim o neispunjavanju uslova definisanih kroz prioritete dostavljene od strane Evropske komisije, navest ću samo da ova vlast nije u stanju da imenuje glavnog pregovarača sa EU. Također, kao dobar primjer nekompatibilnosti aktuelne vlasti sa evropskim procesima i evropskim putem BiH, može se navesti činjenica da nisu bili u stanju uputiti reformsku agendu, tačnije uputili su ali nepotpunu, iako se radilo o dokumentu koji je bio uslov za dobijanje finansijskih sredstava iz Plana rasta za region.
Imali smo optimistične najave trojkaša da će kojekakvim bagerima i gumicama s političke scene ukloniti kadrove SNSD-a. To se nije desilo. Da li je zapravo (ne)skriveni cilj Trojke da se ovakvo stanje zadrži sve do izbora 2026. kako bi sačuvali trenutne pozicije, svjesni da bi ih birači mogli kazniti zbog nerada i prepuštanja svih bitnijih institucija Čoviću i Dodiku?
Žilić: Opšte je poznato da su sve njihove najave okončane teatralno, kako su i najavljene. Trojka je najavila rat korupciji, a malo-malo pa do nas dopru vijesti da je zbog koruptivnih djela zloupotreba uhapšen neko od njihovih ministara. Zbog broja i učestalosti ponavljanja takvih slučajeva, to upućuje, ne na borbu protiv korupcije, nego na korupciju i nepotizam kao obrasce djelovanja.
Međutim, treba biti iskren i konstatovati da je učinjen pomak u implementaciji seta antikoruptivnih zakona iz 2010. godine. Naime, svjedočimo da se finaliziraju aktivnosti na formiranju POSKOK-a, ali sasvim je sigurno da njegovo formiranje nije uslov procesuiranja koruptivnih djela u prethodnom periodu. Naime, sve ovlasti i mogućnosti za to ima i postojeći pravosudni sistem. U konačnici kao rezultat njihovih bagera i gumica na planu borbe protiv korupcije evidentna je činjenica da se BiH nalazi na prvom mjestu u Evropi po percepciji korupcije, a to je zaista porazno.
Nakon neuspjelih bagera i gumica, trojkaši su se dosjetili da sa SNSD-om neće uspjeti izgurati evropski put, pa su pokušali formirati koaliciju sa trojkom iz entiteta Rs. Međutim, ni od toga očito nema ništa jer se za to pita HDZ koji se ne želi odreći SNSD-a.
Žilić: Formiranje vlasti na nivou BiH sa opozicijom iz entiteta Rs je čista farsa za javnost. Potpuno sam ubijeđen da je to dio plana i dogovora aktuelnih koalicionih partnera SDP, NiP, NS i HDZ iz Federacije sa SNSD-om iz Rs, s krajnim ciljem da HDZ i SNSD pomognu SDP-u, NiP-u i NS-u (Trojki) u pokušaju da povrate kredibilitet kod građana Federacije koji su im na prethodnim izborima pružili šansu. Tu igru su konačno shvatili i neki od opozicionih političara iz Rs, ali i svi građani Federacije koji poznaju procedure smjene ministara u Vijeću ministara, te ulogu i način funkcionisanja Doma naroda u državnom Parlamentu.
Iz ove perspektive se može već konstatovati otužna činjenica da građane Federacije, odnosno dijela Federacije gdje postoji politički pluralizam, u Vijeću ministara predstavljaju Konaković, Forto i Helez, a o svakom od njih se može napisati knjiga, i to knjiga bez ijedne afirmativne rečenice o glavnim likovima.
Da li će se, prema Vašem mišljenju, Trojka uspjeti oduprijeti pritiscima Dragana Čovića oko izmjena Izbornog zakona BiH?
Žilić: Ako se rukovodim činjenicom da se nisu uspjeli oduprijeti niti jednoj želji Dragana Čovića, ma koliko one bile pogubne za BiH, onda mogu očekivati da će prihvatiti i Čovićev model izbornog zakona, što bi u konačnici predstavljalo instalisanje trećeg entiteta u teritorijalnom ustroju BiH. Po Čovićevom diktatu, svjedočim tome, izabrali su sudiju Ustavnog suda BiH, Upravni odbor Javnog RTV servisa, glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora, bez ispaljenog metka u prenesenom značenju, a samo zarad svojih fotelja, predali su u Čovićeve i Dodikove ruke finansije, Autoceste, indirektne poreze, sigurnosne agencije. Ja ih zbog toga ne nazivam trojkom, nego trojancima. Jedino što je preostalo je Izborni zakon i legitimno predstavljanje, i to po Čovićevom tumačenju legitimiteta.
Kakva je Vaša prognoza za preostalih 16 mjeseci do Općih izbora koji će biti održani u oktobru 2026. - hoćemo li "stati na zelenu granu" ili ipak ostati na statusu quo?
Žilić: U namjeri da se održe na vlasti, i to vlasti gdje su na federalnom nivou nametnuti besprizornim postupkom visokog predstavnika i njegovom suspenzijom Ustava Federacije BiH na jedan dan, Trojka će voditi kampanju da sve što su loše uradili ili nisu nikako uradili fakturišu opoziciji, pravdati to nekim prošlim izgubljenim vremenima, a dijelom će svoju odgovornost kroz zamjenu teza blago tonirati svojim koalicionim partnerima HDZ-u i SNSD-u.
Na "zelenu granu" definitivno možemo samo pod uslovom da građani na izborima 2026. godine shvate smisao citirane rečenice iz knjige rahmetli profesora Zgodića, a koju sam izrekao na početku intervjua. U svakom slučaju, svima nama želim sreću i bolju vlast, a alternativa postoji. Ta alternativa se zove Demokratska fronta koja svoje račune polaže isključivo građanima, a ne Čoviću iIi Dodiku i ne strancima, ne očekujući da nas, kao trojance, na silu dovedu na vlast.