Cijene goriva padaju, ali potrošači olakšanje ne osjete: Trgovci i dalje pod pritiskom visokih troškova

(Patria) - Iako su cijene goriva na tržištu Bosne i Hercegovine u posljednjim sedmicama znatno pale i dostigle najniži nivo u posljednjih nekoliko mjeseci, potrošači taj pad ne osjete u svakodnevnom životu. Konkretno, cijene osnovnih životnih namirnica i dalje su visoke, a očekivana pojeftinjenja u prodavnicama uglavnom izostaju.

Na ovu temu razgovarali smo sa Feridom Kulović, predsjednicom Udruženja potrošača općine Kakanj „Potrošač“, koja ističe da su uzroci trenutne situacije višeslojni i da nije realno očekivati automatsko smanjenje cijena u maloprodaji čim padnu cijene goriva.

– Situacija je složena. Trgovci formiraju cijene prvenstveno na osnovu nabavnih cijena koje su i dalje visoke. Bosna i Hercegovina najveći dio robe uvozi, a troškovi uvoza, uključujući logistiku, carine i skladištenje, i dalje značajno opterećuju krajnju cijenu proizvoda – pojašnjava Kulović.

Dodaje da je trgovinski sektor dodatno opterećen visokim doprinosima i nametima na plaće, što smanjuje manevarski prostor za snižavanje cijena. Prema njenim riječima, i ranije najavljene subvencije koje su trebale pomoći malim trgovcima u većini slučajeva nisu bile dostupne svima.

– Subvencije su bile zamišljene kao podrška, ali mnogi trgovci do njih uopće nisu došli. Bez konkretne i široko dostupne podrške, teško je očekivati bilo kakve ozbiljne pomake u cijenama proizvoda – naglašava Kulović.

Zabrinjavajuće je i to što niže cijene goriva ne samo da nisu dovele do pojeftinjenja, već postoji bojazan da bi naredni period mogao donijeti novi rast cijena, posebno ukoliko dođe do ponovnog povećanja cijena nafte na svjetskom tržištu.

– Ukoliko dođe do ponovnog poskupljenja goriva, možemo očekivati lančane reakcije koje će dodatno pogoršati već težak položaj građana. Svi troškovi se vrlo brzo preliju na krajnjeg potrošača – upozorava Kulović.

Iz Udruženja „Potrošač“ pozivaju nadležne institucije da se aktivnije uključe u zaštitu potrošača, posebno u vrijeme inflatornih pritisaka, kroz jaču tržišnu kontrolu, smanjenje fiskalnih opterećenja za trgovce, te donošenje dugoročnih i održivih mjera.

– U BiH je slobodno formiranje cijena, i inspektori kontrolišu artikle s ograničenim maržama. Međutim, imamo situaciju da, naprimjer, cijene voća rastu do nivoa koji je neprihvatljiv. Iako se neke robe proizvode lokalno, na tržištu dominira uvoz, a trgovci nemaju mnogo prostora za prilagođavanje cjenovne politike – zaključuje Kulović.

Za potrošače u BiH ovo znači da će i dalje morati balansirati između sve viših životnih troškova i stagnirajućih prihoda, uz malo nade da će se ekonomske promjene s vrha vrlo brzo osjetiti i na nivou svakodnevne kupovine.

(A.Č.Z.)