Rumuni odabrali predsjednika po volji Brisela uprkos Washingtonu i Moskvi

Piše: Armin Sijamić

U nedjelju su Rumuni izašli na ponovljene predsjedničke izbore. Pobjedu je odnio kandidat koji je po volji Brisela. Poražen je kandidat nazvan „rumunski Trump“, koji vodi „prorusku politiku“.

U novembru i decembru prošle godine Rumunija je bila u centru pažnje političara sa Zapada. Poništeni izbori su na suprotne strane stavili rukovodstvo Evropske unije i nekoliko vodećih evropskih sila, i potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država JD Vancea sa druge strane.

U drami kakvu moderna evropska politika ne pamti, sud je poništio izbore nakon što je u prvom krugu pobijedio nezavisni kandidat Calin Georgescu. Ovaj do tada malo poznati političar pobijedio je premijera Marcela Ciolacua, kao i proevropska političarka Elena Lasconi. Georgescu i Lasconi trebali su odmjeriti snage u drugom krugu, a prema mnogima „proruski“ kandidat bio je favorit.

Sud je poništio izbore uz tvrdnju da je Georgescu na nedozvoljeni način koristio kinesku društvenu mrežu TikTok i da mu je pomogla Rusija, koja se umiješala u rumunske političke prilike. Drugim riječima, protiv Rumuna su vođene operacije hibridnog ratovanja.

http://nap.ba/qpost/384691

Zašto je Zapadu i Rusiji važna Rumunija i kako su poništeni izbori stavili u fokus politiku Bukurešta?

Piše: Armin SijamićKrajem novembra Rumuni su izašli na predsjedničke izbore, a onda su izbori poništeni nakon pobjede kandidata koji ne podržava sadašnji politički kurs Bukurešta. Zbog čega je Rumunija tako važna za Zapad i NATO, i šta to

Neki u Evropi i rukovodstvo Sjedinjenih Država smatrali su poništenje izbora napadom na demokratiju, dok su Brisel i nekoliko evropskih sila taj potez vidjeli kao odbranu demokratije. Bivši evropski komesar Thierry Breton početkom godine, komentarišući poništavanje izbora u ovoj državi, rekao je: „Uradili smo to u Rumuniji i uradićemo to u Njemačkoj ako bude potrebno“.

U Njemačkoj izbori nisu poništeni. Proevropske stranke formirale su vladu, porazivši Alternativu za Njemačku (AfD). Vlada Friedricha Merza, nakon što je aktuelna američka administracija stala uz AfD, prvi je vanjskopolitički poraz predsjednika Donalda Trumpa na Zapadu.

http://nap.ba/qpost/402611

Kancelar Friedrich Merz želi mijenjati Njemačku i njenu ulogu na Zapadu

Piše: Armin SijamićFriedrich Merz izabran je za kancelara. Njemačka je tako dobila novu vladu u vremenima kada su promjene u toj državi nužne i kada mnogi u Evropi očekuju njenu aktivniju ulogu.Uz neplaniranu dramu u Bundestagu, Njemačka je ju

Ponovljeni izbori

Sud je također Georgescuu zabranio učešće na izborima. Dok rumunska javnost čeka obilje dokaza o detaljima hibridnog rata, održani su novi izbori. Drugi krug održan je u nedjelju, a kandidat stranke AUR George Simion, iza kojeg je stao Georgescu, suočio se s aktuelnim gradonačelnikom Bukurešta Nicusorom Danom. U prvom krugu izlaznost je bila 53, a u drugom visokih 64 posto.


George Simion

Etablirana rumunska i briselska politička elita udružila se protiv Simiona, kojeg su neki nazvali „rumunski Trump“ i optužili da vodi prorusku politiku. Dan, formalno nezavisni kandidat, odnio je ubjedljivu pobjedu (za više od sedam procentnih bodova), a Simion tvrdio da se radi o krađi, tražio da se glasovi ponovo pobroje i zahtijevao kod nadležnih da se izbori ponište.

Pobjeda Dana nije iznenađenje, iako su mnogi očekivali da će desničar i nacionalista Simion, na krilima Georgescuove popularnosti, izaći kao pobjednik. Simionu je u prilog išla i pobjeda iz prvog kruga. Ali, desilo se ono što u Francuskoj godinama preživljava Marine Le Pen – u drugom krugu izbora svi su bili na suprotnoj strani.


Nicusor Dan

Dan je previše iskusan političar da bi ovakvu priliku propustio, a njegov imidž bio je dovoljno dobar da iza njega stane širok front. Također, prema mišljenju mnogih, on se u kampanji bolje snašao od rivala. Oni koji su Danu povjerili ovaj odgovoran zadatak nisu pogriješili.

Dan i Simion su ponudili dvije potpuno različite politike, što nije čest slučaj na Zapadu. Dan je kontinuitet dosadašnje politike Rumunije prema Evropskoj uniji, NATO-u, Ukrajini i Rusiji. Simion je uglavnom na suprotnim stranama, a neki njegovi stavovi su kontradiktorni. Na primjer, smatra da Rumuniji trebaju pripasti dijelovi Ukrajine i Moldavija, ali ne pomišlja da vrati susjednoj Mađarskoj teritorije koje na svoje mape ucrtava Viktor Orban, još jedan zaljubljenik u Trumpa i zagovornik mira u Ukrajini na račun Kijeva. Orban je na ovim izborima podržao desničara Simiona, a Mađari u Rumuniji većinski su stali iza njegovog protivkandidata liberala Dana.

Olakšanje u Briselu, ali ne i širom Zapada

Pobjeda Dana važna je za Brisel i evropske vođe zbog niza stvari. Budući da rumunski predsjednik ima velike nadležnosti u kreiranju vanjske i sigurnosne politike, to znači nastavak dosadašnjeg odnosa prema Ukrajini, a što je Trump pokušao promijeniti.

http://nap.ba/qpost/395488

Trumpov dogovor s Putinom o Ukrajini mogao bi zbrisati sa scene cijelu generaciju evropskih političara

Piše: Armin SijamićU još jednoj rundi razgovora američkih i ruskih zvaničnika o Ukrajini napravljen je novi dogovor. Taj dogovor mogao bi biti težak poraz za Kijev i njegove evropske saveznike koji se protive ruskoj agresiji na Ukrajinu.Dogovor

Ipak, nekima su ovi izbori poraz Zapada. U vodećem britanskom konzervativnom magazinu The Spectator, gdje je bivši premijer Boris Johnson bio urednik, u članku Neila Clarka pod naslovom „Demokratija umire u Rumuniji“, konstatuje se da bi Rumuni birali, po želji Brisela, sve dok ne izaberu prihvatljivog pobjednika. Za autora, Georgescu je pravi pobjednik izbora i na kraju članka pita „da li zaista vjerujete da će 2025. godine kandidatu koji zastupa anti-EU, anti-NATO stavove u strateški važnoj zemlji u Evropi biti dozvoljeno da pobijedi na izborima?“

Da li će nepodobim kandidatima biti dozvoljeno da pobijede na nekim evropskim izborima biće poznato ako se takav slučaj desi. Ali ono što se može sa sigurnošću reći jeste da će se Brisel i više evropskih lidera potruditi da njima prihvatljiv kandidat pobijedi. Na ovim rumunskim izborima Francuska je imala važnu ulogu. Simionu je posebno zasmetao predsjednik Emmanuel Macron za kojeg je rekao da ima „diktatorske tendencije“ i da Francuskom upravljaju „ajatolasi“.

U Rumuniji, gdje je glas Francuske važan, ovo je bio autogol za Simiona. Ali, to ne znači kraj. Sa 38 godina i sa 5,3 miliona glasova na nedjeljnim izborima, Simion će biti prijetnja vladajućim. Njegova politika zasnovana na postavci da je „čovjek iz naroda“, da je vjernik i da ga zanimaju prevashodno interesi Rumunije, imaće svoje pristalice i kada se nedjeljni izbori zaborave.

Simion nije sam. U „odbranu demokratije“ stao je i Pavel Durov, osnivač i vlasnik Telegrama, izrazito popularne aplikacije u istočnoj Evropi. On je na dan izbora rekao da je odbio zahtjev jedne države Zapada da na ovoj platformi „ušutka“ konzervativne glasove u Rumuniji. Tu državu nije imenovao, ali je uz objavu stavio emoji baguettea, što je jasna aluzija na Francusku čiji je državljanin i gdje je bio pritvaran zbog pitanja sloboda i zabrana na Telegramu.

http://nap.ba/qpost/371165

Hapšenje Durova u Francuskoj otvara pitanje da li će Telegram biti zabranjen na Zapadu

Piše: Armin SijamićU subotu navečer u Francuskoj je uhapšen Pavel Durov, osnivač, vlasnik i direktor društvene mreže Telegram. Durovu, kojeg su neki zvali „ruski Mark Zuckerberg“, na teret se stavljaju razne optužbe. Da li ovo hapšenje i

Ovakav upliv stranih faktora na izbore u jednoj evropskoj državi možda nikada ranije nije viđen. Pored tema koje su značajne za svakodnevni život, Rumuni su se direktno ili indirektno bavili Trumpom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Macronom, šeficom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i mnogim drugim. Budući da se radi o velikim silama sposobnim da utiču na javnost, pitanje je da li su Rumuni hladne glave mogli odabrati svog favorita.

Ali, to je nova evropska realnost, dok Zapad prolazi kroz velike promjene i kada Trump i Putin crtaju novu mapu Ukrajine. Prošli mjesec je Ursula von der Leyen proglasila kraj „Zapada kakvog smo poznavali“ i rekla da traje borba za novi svjetski poredak u kome bi Evropa trebala igrati važniju ulogu.

http://nap.ba/qpost/400891

Von der Leyen proglasila kraj Zapada kakvog poznajemo i najavila novi svjetski poredak

Piše: Armin SijamićPredsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je prošle sedmice da više ne postoji Zapad kakav smo poznavali i da Brisel mora igrati ulogu u oblikovanju novog svjetskog poretka.Najava kraja čitavih epoha najčešć

Izbori u Rumuniji su pokazali da se ova generacija evropskih političara neće predati bez borbe. Na rumunskim izborima biralo se, okvirno rečeno, između proevropske, proameričke i proruske Rumunije i Brisel je odnio pobjedu. Sada je pitanje za rumunske vlasti da li je bilo dozvoljenog stranog miješanja u izbore, dok se čekaju rezultati istrage o prvom krugu izbora koji su poništeni.