Pokušaj izoliranog originaliste da resursnom monetom kupi nezavisnost nepostojeće države Rs

Piše: Amina Čorbo-Zećo

1. novembra 2023. godine kolega Rasim Belko iznio je tvrdnje o tome da postoje ozbiljne informacije kako je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika srpska (Ra), postigao dogovor s američkim predstavnicima u vezi s mogućim iskopavanjem litija na području Majevice. Ova tvrdnja dobila je pažnju jer se moglo zaključiti da bi eksploatacija prirodnih bogatstava mogla poslužiti kao politički alat za potencijalnu secesiju Rs-a iz Bosne i Hercegovine.

I to će se danas pokazati valjanom procjenom. Dodiku do otcjepljenja nedostaje državna imovina, jer čiji je grunt toga je zemlja.

Litijum, ključni mineral za proizvodnju baterija i moderne tehnologije, postao je strateški važan resurs u globalnim okvirima. Navodne rezerve litijuma na Majevici dodaju ekonomsku dimenziju političkom problemu. Dodik, koristeći retoriku suvereniteta Rs, otvoreno nudi te resurse velikim svjetskim silama SAD-u, Rusiji, EU-u, Srbiji, Mađarskoj i Kini procjenjujući njihovu vrijednost na 100 milijardi dolara.

Međutim, prema važećim zakonima i međunarodnim pravnim okvirima, prirodna bogatstva i državna imovina BiH su pod zabranom raspolaganja još od 2005. godine. Time se sprečava bilo kojem entitetu da samostalno upravlja ili prodaje imovinu bez dogovora na nivou države. To što oba entiteta nisu poštovala zabranu druga je tema i potpada pod domen pravosuđa, koje, nažalost, nije procesuiralo ovakve pojave.

Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero već godinama upozorava da je ključna politička borba u BiH upravo oko kontrole nad državnom imovinom. Ova imovina uključuje zemljište, šume, vode, rudna bogatstva i druge resurse koji su bili u vlasništvu bivše SFRJ, odnosno Republike BiH, a koje danas svojataju entiteti, prije svega Rs.

I tako Dodik, koji se danas nazva 'originalistom' (veličajući svoje poštivanje Dejtona) zna da Dejtonski mirovni sporazum, potpisan 1995. godine, nikada nije precizno regulisao pitanje državne imovine.

Umjesto toga, to je ostavljeno za naknadni dogovor, koji do danas nije postignut. Entiteti, posebno Republika srpska, godinama se opiru bilo kakvom zakonskom rješenju koje bi imalo za posljedicu centralizaciju upravljanja imovinom u rukama države BiH.

Dodik u svojim obraćanjima oduvijek koristi termin "sastavljena država", što implicira da BiH nije jedinstvena i suverena zemlja, već sastavljena od dva (navodno) suverena entiteta Federacije BiH i Rs-a. On, vrlo smišljeno, tvrdi da su oba entiteta u državu unijeli svoj suverenitet i teritorijalni integritet, pa time i pravo na raspolaganje teritorijalnim resursima.

Takva interpretacija je u suprotnosti s presudama Ustavnog suda BiH i stavovima međunarodne zajednice, jer Rs nije država, već entitet unutar međunarodno priznate BiH.

Dodikova strategija očigledno uključuje pokušaj da se kroz ekonomsku atraktivnost (ponuda resursa) ublaže političke tenzije i izolacija, posebno od strane SAD-a, koja je sankcionisala njega i više zvaničnika Rs-a. Time pokušava predstaviti Republiku srpsku kao ozbiljnog geopolitičkog aktera koji ima šta da ponudi svjetskim silama i to bez saglasnosti države BiH.

Christian Schmidt, visoki predstavnik još 2022. godine je najavio da će “uskoro” riješiti pitanje državne imovine, ali do konkretne intervencije nije došlo. U međuvremenu se institucionalna blokada produbila, a politička retorika iz Rs postaje sve otvorenija prema secesionističkim ciljevima.

Ova situacija otkriva duboku povezanost između političkih ambicija, ekonomske eksploatacije i pravnog vakuuma koji još uvijek postoji u BiH. A, današnja 'ponuda' Dodika, ako ju je iko ozbiljno shvatio, zapravo je pokušaj 'originaliste' da probije izolaciju na putu svoga spasa.

Preciznije ovo današnje Dodikovo izlaganje je pokušaj izoliranog originaliste da reursnom monetom kupi nezavisnost nepostojeće države.