Vojna parada u Moskvi: Putinov način da Zapadu pokaže granice svog uticaja

Piše: Armin Sijamić

Današnja vojna parada u Moskvi povodom osamdesete godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu poslužila je da se dodatno oslobodi pritiska Zapada i da privuče više stranih državnih delegacija u odnosu na dvije prethodne.

Ruska agresija na Ukrajinu promijenila je pozicije Moskve. Rusija je bila izolovana na Zapadu i u velikom dijelu svijeta. Od tada se Putin bori da razbije blokadu i ojača svoju poziciju, iako je na potjernici Međunarodnog krivičnog suda u Hagu zbog zločina u Ukrajini.

Izolaciju je slikovito pokazala parada 2023. godine, kada je Putin, na jedan od najznačajnijih dana u historiji Rusije, ugostio lidere Bjelorusije, Armenije, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana i Tadžikistana i kada je u defileu bio samo jedan tenk iz Drugog svjetskog rata.

U odnosu na prethodne godine to je bio veliki poraz Putina, jer nije imao brojne goste i po Crvenom trgu nisu, kao ranije, defilovali moderni ruski borbeni sistemi. Kao da su tada sve raspoložive snage bile angažovane u Ukrajini i raspoređene na dužnost širom Rusije.

http://nap.ba/qpost/272998

Ovogodišnja vojna parada u Moskvi je pokazatelj koliko je rat u Ukrajini promijenio Rusiju

Piše: Armin SijamićDan pobjede je jedan od najvažnijih praznika u modernoj Rusiji. Tada se odaje počast i zahvalnost svim onim koji su učestvovali u ratu protiv njemačkih nacista i njihovih saveznika. Jučerašnja vojna parada u Moskvi povodom

Godinu dana kasnije Putin je imao više uspjeha. Lista lidera koji su došli na paradu se povećala. Ovaj put, u odnosu na raniju paradu, nisu došli čelnici Armenije, ali uz one koji su bili ponovo tu lista je proširena na čelnike Turkmenistana, Kube, Laosa i Gvineje Bisao.

Ipak, i tada se moglo reći da je Putin u međunarodnoj izolaciji. Lista gostiju nije bila impresivna, a vojna parada bila je znatno skromnija nego u godinama pred agresiju na Ukrajinu.

http://nap.ba/qpost/350233/Vojna-parada-u-Moskvi-Putinova-izolacija-i-obraun-sa-Zapadom-Ukrajinom-i-historijom

Vojna parada u Moskvi: Putinova izolacija i obračun sa Zapadom, Ukrajinom i historijom

Piše: Armin SijamićJučer je Rusija obilježila Dan pobjede, jedan od najvažnijih praznika u današnjoj Rusiji. Proslave 9. maja trebale bi biti sjećanje na pobjedu u Drugom svjetskom ratu i pokazivanje ruske vojne moći, ali posljednje dvije god

Od BRICS-a do Trumpa

Do kraja 2024. godine Putinova pozicija se mijenja. Lista njegovih sagovornika je duža, a među njima nisu mnoge važne države Zapada. Šta više, s nekim od njih gotovo da nisu postojali odnosi.

Krajem oktobra Putin je bio domaćin šesnaestog samita BRICS-a. Tom prilikom ugostio je desetine lidera iz cijelog svijeta. U Kazanj su stigle visoke delegacije Kine, Indije, Južne Afrike, Brazila, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Egipta, Etiopije, Turske...

Gosti nisu došli u Kazanj da prkose Zapadu ili da se pokore Putinu. Povezivao ih je, uglavnom, ekonomski interes i poneke od njih odlučnost da kažu da nisu spremni da se i dalje svrstavaju u sukobu Kremlja i Zapada. Putin nije dobio njihov pristanak da se pravi novi svjetski finansijski sistem, koji bi zamijenio postojeći uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i kojim dominira Washington. Zapad od tada ne drži Rusiju i Putina u potpunoj izolaciji.

http://nap.ba/qpost/377192

Putin je pokazao Zapadu da Rusiju nije moguće izolovati, ali nije dobio ono što je najviše želio

Piše: Armin SijamićŠesnaesti po redu samit BRICS-a održan je u ruskom gradu Kazanju od 22. do 24. oktobra. Desetine šefova država na samitu važna su pobjeda za predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali visoki gosti nisu bili spremni da sada po

Ukrajinski rat nastavio je da mijenja svijet. Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću Zapad živi razne obrate. Trumpu je krivac za rat postala Ukrajina, tvrdio je da je Kijev nenamjenski trošio američki novac, a da Evropa nije pratila Washington u finansiranju ovog rata.

Trump je otišao dalje. Krenuo je u razgovore sa Rusima. Razgovarano je o ukidanju sankcija Rusiji i zajedničkom razvoju raznih sektora privrede. Suštinski, to je biranje Putina u odnosu na mnoge evropske lidere.

http://nap.ba/qpost/395488

Trumpov dogovor s Putinom o Ukrajini mogao bi zbrisati sa scene cijelu generaciju evropskih političara

Piše: Armin SijamićU još jednoj rundi razgovora američkih i ruskih zvaničnika o Ukrajini napravljen je novi dogovor. Taj dogovor mogao bi biti težak poraz za Kijev i njegove evropske saveznike koji se protive ruskoj agresiji na Ukrajinu.Dogovor

Parada sa gostima iz cijelog svijeta

Ovogodišnja parada Putinu je poslužila kao prilika da poveća broj sagovornika. U goste mu je došlo, prema tvrdnjama ruskih medija, 29 delegacija, uključujući Slovačku - članicu NATO-a i Evropske unije. Među tih 29 su i međunarodno nepriznate Južna Abhazija i Osetija. Pored stalnih gostiju iz država nastalih raspadom SSSR-a, izvijestili su ruski mediji, tu su i čelnici Bosne i Hercegovine, Brazila, Burkine Faso, Kine, Konga, Kube, Ekvatorijalne Gvineje, Etiopije, Gvineje Bisao, Laosa, Mongolije, Mjanmara, Palestine, Srbije, Venecuele, Vijetnama i Zimbabvea.

Bez obzira na Putinove priče o borbi protiv nacizma, parada je primarno imala cilj da okupi one koji su spremni da biraju Moskvu ispred Zapada. Dobar primjer je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dugogodišnji miljenik Zapada i navodni garant stabilnosti na prostoru bivše Jugoslavije. Vučić je otišao u Moskvu da bi dobio podršku za svoju politiku, radio na jačanju veza sa Rusijom i prkosio Zapadu, i to nakon što je sreo evropsku komesarku za proširenje Martu Kos i pokušao doći do Trumpa u još nerazjašnjenim događajima na Floridi.

http://nap.ba/qpost/402045

Koga zavarava Aleksandar Vučić: Zapad ili Rusiju?

Piše: Armin SijamićEvropska komesarka za proširenje Marta Kos posjetila je Srbiju ove sedmice. Posjeta je trebala pokazati opredjeljenost Beograda ka Briselu. Nešto ranije, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije (Prvoslav Perić) od Vladimi

Vučićevo prisustvo na obilježavanju pobjede nad nacistima bilo bi hvale vrijedno da je iskreno i da je uvjeren ko je bio na pravoj strani u Drugom svjetskom ratu. U Srbiji rehabilituju i slave četnike koji su sa ustašama 1945. godine bježali pred Crvenom armijom i jugoslovenskim partizanima. Vučićevo prisustvo na paradi u Moskvi možda potakne režimske historičare u Srbiji da objasne zašto su četnici „antifašisti“ bježali od sovjetskih i jugoslovenskih antifašista.

Vučić nije jedini među Putinovim gostima koji bi mogao odgovoriti na slična pitanja. Goste, na primjer, iz Mjanmara, Putin bi trebao pitati za odnos prema Rohinja muslimanima. One iz Etiopije za ulogu u dijeljenju susjedne Somalije. Svog čestog gosta Milorada Dodika, mogao bi pitati za odnos prema muslimanima, Bošnjacima, ratnim zločinicima, poštovanju zakona... A onda sve njih pitati da li je to u duhu borbe protiv nacizma.



Ovogodišnja parada bila je znatno veća nego prethodnih godina. Mediji navode da je učestvovalo oko jedanaest hiljada ruskih vojnika. Zajedno s njima, bili su vojnici iz trinaest država, uključujući kineske koji su tu prvi put od 2015. godine. Ruski mediji navode da je ove godine na Crvenom trgu bilo tri puta više vozila nego prošle, a novost su dronovi koji se koriste u ratu protiv Ukrajine. Ponovo su pokazane ruske balističke rakete, artiljerija, tenkovi...

Putin je danas još jednom poslao poruku Zapadu i svijetu, posebno o Ukrajini. Agresiju na ovu državu pravdao je u današnjem govoru, pokušavajući da uspostavi vezu sa politikom Moskve u Drugom svjetskom ratu. Bila je to poruka da Rusija smatra da ima pravo izvršiti invaziju na susjednu državu. Da stvar bude tragičnija i grotesknija, Putin je jučer govorio da u svijetu dolazi vrijeme kada će uloga Ujedinjenih nacija i međunarodnog prava rasti.