VSTV od marta zaustavio imenovanja u pravosuđu Rs-a, imaju li institucije BiH snage za obračun sa rušiocima ustavnog poretka?

Piše: Amra Vrabac

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH na posljednje tri sjednice (mart, april, maj), uključujući i ovu koja se održava danas i sutra, nije imenovalo nijednog nosioca pravosudne funkcije u pravosuđu entiteta Republika srpska.

Ko imalo prati rad VSTV-a i imenovanja poznato mu je da na svakoj od sjednica budu imenovani nosioci pravosudnih funkcija, a barem jedno se imenuje i u neki od sudova ili tužilaštava u Rs-u.

Posljednje imenovanje u tri pravosudne institucije u Rs (dva suda i tužilaštvo) bilo je na sjednici VSTV-a 26. i 27. februara. Prije toga, na sjednici 5. i 6. februara VSTV je imenovalo deset osoba u pravosudne institucije na nivou Rs.

I upravo je taj 27. februar bio prekretnica da se očigledno zaustave imenovanja u pravosuđu Rs-a dok se „situacija ne smiri“. Narodna skupština Rs tog 27. februara je izglasala nekoliko zakona kojim se zabranjuje rad VSTV-a, Suda, Tužilaštva i SIPA-e na području Rs te planira osnivanje entitetskog VSTV-a. Političko rukovodstvo Rs na čelu sa Miloradom Dodikom javno je upućivalo pozive kadrovima iz Rs, prvenstveno Srbima, da se povuku iz ovih institucija, a ko to odbije Vlada Rs će prestati finansirati rad tog suda i tužilaštva ili ga jednostavno ugasiti. Dodik je išao čak toliko daleko da je prijetio konfiskovanjem imovine onima koji se ogluše na njegov poziv. Iako mu se odazvao mali broj ljudi, tek nekoliko uposlenika SIPA-e koji su prešli u entitetske institucije Rs, rad pravosuđa ovim potezima entiteta Rs je poljuljan. Koliko god to neki htjeli priznati ili ne.

Zbog pritiska koji je stvorio vrh Rs-a i koji traje već treći mjesec, doveden je u pitanje redovan rad državnih pravosudnih institucija. Sa zvaničnih stranica Suda i Tužilaštva BiH nestala su imena i biografije sudija i tužilaca, zaustavljena su imenovanja u pravosuđu Rs-a, a VSTV je krajem marta napustila članica Ljiljana Bošnjak Glizijan koja je ispred Vrhovnog suda Republike srpske izabrana u junu 2023. godine. Iako je u ostavci navela da su razlozi lične prirode, jasno je da su pritisci i prijetnje doprinijeli ovakvoj odluci. Ta pozicija je i dalje upražnjena, a Vrhovni sud Rs nije izabrao novog predstavnika u VSTV. No, VSTV i sa 14 članova može raditi i donositi odluke sve dok ostali članovi iz Rs-a dolaze na sjednice.

Na prvoj sljedećoj sjednici VSTV-a 20. marta, a nakon izglasavanja neustavnih zakona koje je Ustavni sud BiH stavio van snage 7. marta, imenovano je deset nosilaca pravosudnih funkcija ali isključivo u FBiH. Zatim je uslijedila sjednica 9. i 10. aprila kada je imenovano pet osoba ali u pravosudne institucije u FBiH.

Na dnevnom redu dvodnevnog zasjedanja VSTV-a 7. i 8. maja predviđena su imenovanja troje nosilaca pravosudnih funkcija i to dvoje na nivou FBiH (Općinski sud Bosanska Krupa i Tužilaštvo KS), te jedno u Apelacioni sud Brčko distrikta.

VSTV će utvrditi i prestanak mandata za troje sudija i dva tužioca, od čega je dvoje s nivoa Rs.

Kada je riječ o popunjavanju pozicije sudije Ustavnog suda Rs, VSTV će donijeti odluku o izmjeni Komisije za obavljanje razgovora sa kandidatima, kao i odluku o stupanju na dužnost kandidata imenovanih na sjednicama Vijeća održanim 16.01. i 27.02.2025. godine među kojima su i nosioci pravosudnih funkcija na nivou Rs.

Bez obzira na podršku koju je VSTV dobio proteklih mjeseci i od domaćih i od međunarodnih zvaničnika, ovakva situacija dugoročno može nanijeti štetu pravosudnom sistemu BiH.

Napad na ustavni poredak i vladavinu prava koju provodi vrh entiteta Republika srpska već treći mjesec je bez jasnog odgovora. Državne pravosudne institucije (Tužilaštvo i Sud sa policijskim agencijama) nisu uspjele Dodika privesti pravdi, a kako vrijeme odmiče, sve je manje povjerenja da će država sa svojim klimavim institucijama koje su i dijelom pod kontrolom rušilaca ustavnog poretka, uspjeti provesti zakone ove države.