
Merdžo uz Čovića na sjednici HNS-a 28. marta u Mostaru
(Patria) - Iako je u Predstavničkom domu PS BiH još prije dva mjeseca usvojena inicijativa zastupnika Šemsudina Mehmedovića kojom Predstavnički dom obavezuje Vijeće ministara i Ministarstvo pravde da preduzmu mjere protiv Josipa Merdže, direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH kao rukovodećeg državnog službenika jer godinama uporedo obavlja i funkciju generalnog sekretara HNS-a, ni Vijeće ministara BiH ni Ministarstvo pravde BiH nisu još poduzeli nikakve aktivnosti. Na čelu Vijeća ministara BiH je Borjana Krišto (HDZ BiH), a na čelu Ministarstva pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH).
Merdžo je i 28. marta prisustvovao sjednici HNS-a u Mostaru, što potvrđuju i fotografije koje su dostavljene uz saopćenje za javnost.
Patria je i ranije pisala o Merdži koji sa pozicije generalnog sekretara HNS-a iznosi stavove koji su suprotni Ustavu BiH. On je komentarisao presudu suda u Strazburu u slučaju Slaven Kovačević, a u oktobru 2024. godine kazao je kako bi produkt pogrešne politike dijela Bošnjaka mogla biti hrvatska federalna jedinica. Ovakva Merdžina izjava ostala je bez adekvatne reakcije iako je prekršio Zakon o državnoj službi u institucijama BiH.
Član 16. Zakona navodi da državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima, a naročito da državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije slijediti instrukcije političkih stranaka. Državni službenik je dužan da prilikom postavljanja na mjesto državnog službenika predoči sve informacije o djelatnostima i funkcijama koje obavlja.
Merdžo redovno učestvuje u političkim aktivnostima HDZ-a i HNS-a, drži obuke na političkim akademijama HDZ-a, a sve to dok prima visoku plaću iz državnog budžeta.
S druge strane, Merdžo je još od 2016. godine na čelu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, a novi mandat dobio je 2023. godine.
Kada je riječ o nacionalnoj strukturi u Institutu, Bošnjaci su na manje pozicija nego što im pripada.
Od 45 zaposlenih 19 je Hrvata, devet Bošnjaka, devet Srba, tri iz reda ostalih, te pet uposlenika koji se nacionalno ne izjašnjavaju. Od pet rukovodećih pozicija ni na jednoj nema Bošnjaka. Na četiri pozicije su Hrvati i na jednoj Srbin.
Sjedište Instituta je u Mostaru gdje je 26 zaposlenih (18 Hrvata, dva Bošnjaka, tri Srbina, 1 iz reda ostalih), u ispostavi Instituta u Sarajevu je 13 uposlenih (sedam Bošnjaka, troje Srba, 1 Hrvat i dvoje iz reda ostalih). U ispostavi u Banja Luci šest je uposlenih i to 3 Srba i tri uposlenika koji se ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.