Ljetno računanje vremena i politička nesloga EU-a: Kako manji problemi otkrivaju veće slabosti

(Patria) - Ljetno računanje vremena počinje u nedjelju 30. marta kada kazaljke na satu pomičemo za jedan sat unaprijed. U 02.00 sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unaprijed, na 03.00 sata, čime ćemo izgubiti sat sna.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. mart 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. okotbar 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tokom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

I upravo na ovoj 'sitnici' možemo vidjeti kako je slabašna EU, čak i na unutrašnjim pitanjima, Zbog čega onda očekujemo da će kod Milorada Dodika biti jedinstvena.

Europska unija se suočava s dubokim izazovima u pokušaju donošenja zajedničkih odluka u vanjskoj politici, a slučaj Bosne i Hercegovine i sankcija prema Miloradu Dodiku samo je jedan od mnogih primjera njezine političke nemoći.

Interne nesuglasice među državama članicama, geopolitički pritisci i nedostatak zajedničke političke volje za implementaciju zajedničkih odluka otežavaju Evropskoj uniji da djeluje kao koherentan politički subjekt na globalnoj pozornici.

Bez dubokih reformi u procesu donošenja odluka i stvaranja čvršće političke unije, teško je očekivati da će EU moći učinkovito odgovoriti na izazove koji se javljaju, a posebno na pitanja koja zahtijevaju brzu i odlučnu akciju, kao što je slučaj s BiH i sankcijama prema Miloradu Dodiku.

(A.Čorbo-Zećo)