Okršaj vlasti i opozicije doveo Tursku u finansijsku turbulenciju

(Patria) - Hapšenje vodećeg političkog rivala turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana izazvalo je finansijsku buru i gurnulo pod lupu ekonomsku politiku tvrdolinijaškog lidera, izvijestio je AFP.

Berza i lira su naglo pale, a ekonomisti upozoravaju da će panika koja je uslijedila dovesti do ponovnog povećanja oštre stope inflacije u Turskoj, baš kao što ju je počela obuzdavati. Hapšenje gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua 19. marta u istrazi o korupciji i terorizmu izazvalo je žestoke ulične sukobe u kojima je od tada privedeno više od 1.000 osoba.

„Erdogan je pokrenuo novi ekonomski požar i preokrenuo tržišta“, rekao je za AFP ekonomista Mustafa Sonmez.

Turski berzanski indeks BIST pao je 8,7 posto na dan Imamogluovog hapšenja i 7,8 posto dva dana kasnije, što je pad za više od 16 posto u sedmici, a što je njegov najveći pad od prvih dana velike svjetske ekonomske krize 2008. godine.

Oporavio se za skoro tri posto u ponedjeljak, ostajući u padu za više od 14 posto u cijeloj sedmici. Protesti su nastavljeni, a evropske sile su hapšenje označile kao uvredu za demokratiju. Državna finansijska vlast u zemlji promijenila je pravila trgovanja u pokušaju da stabilizuje tržišta.

Turska lira je pala, što je navelo centralnu banku da se uključi. Ekonomisti kažu da je banka potrošila više od 20 milijardi dolara na kupovinu lira kako bi pokušala da podupre njenu vrijednost.

Uprkos tome, lira je jučer bila oko svog historijskog minimuma od 38 lira za američki dolar.

„Centralna banka i vlada pokušavaju smiriti tržište i ograničiti volatilnost“, rekao je Emre Akcakmak, savjetnik za portfelj u investicijskoj grupi East Capital.

„Vrlo je teško privući dugoročne strateške strane investitore u Tursku u ovakvom okruženju u kojem čak ni lokalno stanovništvo nema potpuno razumijevanje o tome šta se dešava“, dodao je.

Zamka inflacije

Pad lire izazvao je strah da će Turska posustati u svojoj borbi protiv rastuće inflacije, koja je naglo povećala cijene kućnih potrepština. Stopa inflacije je krajem 2022. godine dostigla 85 posto.

Erdogan, konzervativac iz stranke AKP, ranije je izrazio neortodoksno gledište da povećanje kamatnih stopa podstiče inflaciju umjesto da je snižava, a da bankari obično imaju cilj povećanje stopa. Turska je ipak pribjegla podizanju stopa 2023. godine. Inflacija je prošlog mjeseca pala ispod 40 posto, prvi put u dvije godine, a vlasti su imale cilj da je spuste ispod 24 posto do kraja ove godine.

„U ovakvim trenucima, oni koji imaju novac bježe u strane valute, zlato i nekretnine kao utočište, a to podstiče inflaciju“, upozorio je Sonmez.

Investicione brige

Haos izazvan Imamogluovim hapšenjem, zajedno sa nedavnim procesuiranjem dvojice biznismena koji su kritikovali vlast, predstavlja izazov za ministra ekonomije Mehmeta Simseka. Simsek je proveo dvije godine pokušavajući vratiti investitore koji su se odmakli od Turske zbog političkih tenzija i Erdoganove neortodoksne monetarne politike.

„Simseku to nikada nije bio lahak zadatak. Uvijek je bio nemoguća misija, a sada je ovo samo još jedna neravnina na njegovom putu“, rekao je Akcakmak.

Simsek, bivši ekonomist američke banke Merrill Lynch, bio je primoran u nedjelju da demantuje tvrdnje opozicije da će podnijeti ostavku.

„Radimo na tome i nastavićemo da preduzimamo sve neophodne mjere za pravilno funkcionisanje tržišta“, napisao je Simsek na društvenoj mreži X.

„Molim vas da ne vjerujete lažnim vijestima.“

Erdogan je u ponedjeljak dao punu podršku ministru Simseku.