Nova bitka za Predsjedništvo BiH: Hoće li HDZ usloviti partnere usvajanjem Izbornog zakona koji je već prošao Dom naroda?

(Patria) - Dom naroda Parlamenta BiH (PSBiH) usvojio je u junu 2022. godine HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona koje su se odnosile, između ostalog, na raspodjelu i principe izbora delegata u Dom naroda FBiH i način izbora članova Predsjedništva BiH.

Da bi stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i Zastupnički dom PSBiH, za što HDZ, Trojka i srpska opozicija imaju većinu, piše Istraga.ba.

Mnogi dijelovi predloženog zakona nisu uskladu s Ustavom FBiH, naročito nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH u oktobru 2022.

Predsjedništvo BiH

Predloženi zakon predviđa da se članovi Predsjedništva BiH iz FBiH biraju tako što bi se formirale dvije liste.

Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bio bi kandidat koji bi osvojio najviše glasova iz reda bošnjačkog naroda, dok bi pobjednik iz reda hrvatskog naroda bio onaj ko dobije najviše glasova, uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona (Posavski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Kanton 10 i Srednjobosanski) u kojima Hrvati čine većinski ili značajan postotak stanovništva.

Ako nijedan kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a koji je dobio najviše glasova u FBiH, ne osvoji većinu u tri od pet kantona, onda bi bilo potrebno da ima većinu glasova u dva od pet kantona. Ukoliko ni taj kriterij niko od kandidata ne bi zadovoljio, onda bi uslov bio da ima najveći broj glasova u FBiH i većinu glasova u jednom od pet nabrojanih kantona.

Dom naroda FBiH

Prijedlog zakona predviđa, u smislu načina popune Doma naroda FBiH, da se oduzme mogućnost da svaki kanton delegira po jednog Hrvata, Srbina i Bošnjaka, ako je takav izabran u skupštinu kantona, a što je protivno Ustavu FBiH.

"Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 5 posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH zajednički biraju jednog delegata u Dom naroda Federacije BiH", piše u prijedlogu.

U skladu s tim samo kantoni koji imaju iznad 5 posto pripadnika određenog konstitutivnog naroda u odnosu na ukupan broj pripadnika tog konstitutivnog naroda davali bi delegata u Dom naroda FBiH.

Ovo je bio i prijedlog neumskih pregovora (tzv. 16+1), oko kojeg u konačnici nije postignuta saglanost.

Također, dodatni problem s ovim dijelom zakona je u tome što danas umjesto 17 delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda imamo 23 delegata.

Aktuelni član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je u to vrijeme bio delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, oštro se usprotivio usvajanju ovog prijedloga zakona.

- Kada je riječ o prijedlogu HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona, želim reći da je to jedan antievropski, zakon koji je u potpunoj suprotnosti s evropskim principima i zakon koji bi u ovu zemlju uveo još veću diskriminaciju i apartheid i želim podvući da u cjelovitoj parlamentarnoj proceduri takav prijedlog nikada ne može biti usvojen - rekao je tada Bećirović.

Mogući plan HDZ-a

Predstavnicima HDZ-a predstavlja problem to što bi svaki drugi prijedlog izmjena Izbornog zakona, osim spomenutog, morao proći i Dom naroda BiH, gdje opozicione stranke u Klubu Bošnjaka imaju većinu i mogu srušiti kvorum.

Iz tog razloga HDZ bi mogao usloviti partnere da usvoje ovaj prijedlog Izbornog zakona, koji bi onda vjerovatno bio osporen od opozicije pred Ustavnim sudom BiH.

HDZ bi se uzdao u to da dio prijedloga zakona koji se odnosi na Predsjedništvo BiH Ustavni sud ne obori i u konačnici proglasi ustavnim.

Sudbina drugih odredbi bila bi im manje značajna jer su Schmidtovim izmjenama djelimično zadovoljni.

Identičan prijedlog, u kontekstu Predsjedništva BiH, HDZ je ranije nudio Trojki kao način da se izbjegne promjena Ustava BiH, jer većina nije imala dovoljan broj ruku u PSBiH. Međutim, uz oštro protivljenje Američke ambasade do dogovora nije došlo.

Ipak, predsjednik HDZ-a Dragan Čović uoči sastanka sa opozicijom iz Rs na Kupresu, gdje je razgovarano o formiranju nove većine u Vijeću ministara, nije rekao da li se njegovo insistiranje na usvajanju Izbornog zakona, kao preduslovu za dogovor, odnosi na spomenuti prijedlog zakona koji je prošao Dom naroda BiH.

Iz poruka koje posljednjih dana šalju lideri srpske opozicije jasno je da je jedna od tema sastanka bio i izbor člana Predsjedništva iz reda Hrvata, a iz kojih se iščitava da bi oni podržali one principe koji odgovaraju HDZ-u, sve dok ne zadiru u interese Republike srpske.

S druge strane, predstavnici Trojke, nakon poruka Čovića da je Izborni zakon jedan od uslova nove većine, nisu se javno oglašavali, pa je njihov stav po tom pitanju još uvijek nejasan.

Ranije su u javnosti isticali da rješenje mora biti u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, a što se za spomenuti HDZ-ov prijedlog ne može reći.