Zukić za NAP: Neophodno pokazati političku zrelost i širinu, rušitelji države uzeli fursat!

Razgovarao: Delvin Kovač

Potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Muamer Zukić u intervjuu za Novinsku agenciju Patria govorio je o napadu manjeg bh. entiteta na ustavni poredak BiH, destruktivnim politikama iz Rs-a, nesmetanom "šetkanju" bjegunaca od zakona po BiH i komšiluku, servilnosti i inferiornosti Trojke, a osvrnuo se i na miješanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnje poslove naše zemlje.

Kako gledate na posljednje antiustavne i antidejtonske poteze rukovodstva Rs-a, koje nezaustavljivo radi na razbijanju države Bosne i Hercegovine? Je li tome moguće stati ukraj i koje je rješenje?

Zukić: Očigledno nije riječ o političkom incidentu, o jednom destruktivnom koraku rukovodstva Rs-a, već o projektu čija je realizacija intenzivirana u posljednjih nekoliko godina, a kao rezultat globalnih, regionalnih i domaćih političkih prilika, koje su kod projektanata ove krize procijenjene kao povoljne za dosad najradikalnije, antidejtonsko, antiustavno i antidržavno djelovanje.

Iako je kriza uzrokovana postupcima rukovodstva Rs-a prvenstveno političko-pravne naravi, realna je prijetnja miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, što potvrđuju mnogi faktori, uključujući i povećanje prisustva vojnih snaga EUFOR-a.

U ovom momentu i na ovom nivou eskalacije nije jednostavno dati odgovor o načinu izlaska iz aktuelne krize. Svakako se neustavni akti moraju staviti van snage i to u propisanim procedurama, a krivci za pokušaj rušenja ustavnog poretka i njegovu djelimičnu i privremenu paralizu moraju odgovarati u skladu sa zakonom.

Gledajući dalje i dublje, s ciljem uklanjanja uzroka i izvora krize, nužno je formirati vlast bez onih koji sad već otvoreno ruše državu. Pitanje je hoće li se postići željeni efekat za Bosnu i Hercegovinu ako kičmu takve (nove) vlasti budu činili oni koji su svojom slabošću omogućili antidržavnim politikama da uzmu zamah kojem danas svjedočimo.

Za bjeguncima od bh. pravosuđa Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem raspisana je centralna potjernica. "Dežurni" političari i analitičari nam poručuju da bh. institucije rade svoj posao. No, je li to tako, uzme li se u obzir, naprimjer, slučaj Stevandića i njegov neometani povratak iz Srbije u BiH? On čak tvrdi i da su mu bh. policajci salutirali pri prelasku granice.

Zukić: U projektovanju i kreiranju krize kojoj svjedočimo učestvuju visoki državni funkcioneri iz Rs-a, sa svojim uticajem na pojedince u institucijama nadležnim za rješavanje ovakvih kriza. Tako da pretjerano ne iznenađuje ‘salutiranje’ o kojem je govorio Stevandić.

Spomenuli ste i političare iz Federacije koji koriste različite prilike za samopromociju. Očigledno je da zna nedostajati utemeljenosti u onome što govore, ali se ne bih na njima posebno zadržavao. Ovo nije vrijeme za neke velike prozivke te vrste.

Ono što je važno je da po dubini u institucijama u Bosni i Hercegovini, na različitim nivoima vlasti, ima mnogo ozbiljnosti i profesionalizma. To je snaga u koju se možemo pouzdati.

Koliko god se ovaj trojac nastojao prikazati nedodirljivim, čini se da to baš i nije tako. Dodik se nedavno požalio da mu je potjernica spriječila odlazak u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je priznao da Dodik zbog potjernice ne može doći na sjednicu Skupštine Srbije. Doduše, on je tu potjernicu okarakterisao međunarodnom, što nije slučaj, barem ne još.

Zukić: Mislim da je spomenuti trojac mnogo politički ranjiviji nego što se to čini. Jednostavno destruktivne politike iz Rs-a dosad nisu imale adekvatan otpor, pa su uzele fursat. Nije bilo odgovarajuće i pravovremene reakcije međunarodne zajednice.

Trojka je očigledno bila inferioran i u velikoj mjeri servilan koalicioni partner. Nakon ‘Svesrpskog sabora’ podrška Vučića i Srbije je bila intenzivnija i konkretnija. Očekivan je i drastično drugačiji odnos ključnih međunarodnih faktora...

Kad smo već kod Vučića, kako gledate na njegove istupe kad je u pitanju Bosna i Hercegovina? On neprestano poručuje da bi hapšenje Dodika dovelo do "potpune katastrofe".

Zukić: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odavno prešao granice diplomatske kulture i često svojim izjavama i ponašanjem, kao i djelovanjem njegovih najbližih saradnika, grubo zadire u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine i podriva njen suverenitet.

U periodu njegove vlasti svjedočimo oživljavanju ideja velikosrpskog hegemonizma kroz ‘srpski svet’ kao savremenu verziju ‘velike Srbije’ iz 90-tih, a što je direktna prijetnja opstanku Bosne i Hercegovine. Izjave, poput spomenute o nastanku ‘potpune katastrofe’, mogle bi se tretirati i kao prijetnje miru.

Kako komentarišete slučaj (bivšeg?) direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Ćuluma? Dao je ostavku - jeste direktor, nije direktor... U svakom slučaju SIPA trenutno izgleda obezglavljena, a samim tim i potpuno nemoćna.

Zukić: Slažem se da u ovom slučaju SIPA zasad izgleda nemoćno, odnosno djeluje da nema efektivnost na području Rs-a koju bi trebala imati. Privremenom mjerom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine onemogućena je primjena zakona Skupštine Republike srpske koji su bili prepreka za djelovanje SIPA-e u tom entitetu. Tako da pravne ili zakonske prepreke te vrste ne postoje.

I svakako da je trenutna destabilizacija SIPA-e vezana za državni nivo vlasti i njene unutarnje odnose, prvenstveno za njen rukovodni kadar koji dolazi iz Rs-a.

Zaista je javnosti teško prihvatiti da se bjegunci od zakona šetkaju po državi i komšiluku, da djeluju po entitetskim institucijama i televizijama u Rs-u, da jednostavno prkose svima, a da nadležni ne poduzimaju ono zbog čega postoje, uključujući i SIPA-u.

Može li se sada nakon svega reći da je servilna politika Trojke pogubna prije svega po državu BiH, jer su Dodiku na tacni isporučili neke od najznačajnijih pozicija, naročito u presudnom sigurnosnom sektoru.

Zukić: Ako želite destabilizirati državu sigurno je da ćete vidjeti priliku u situaciji kad se u njoj suspenduje Ustav, preglasava najbrojniji narod, nameće vlast, kad vidite da se vlade ne snalaze dobro (posebno u sigurnosnom sektoru), a međunarodna zajednica na neki način stoji iza jednog takvog koncepta vlasti...

Cijeli ovaj kontekst koji sam opisao doprinio je da danas imamo ovu situaciju, uz rast regionalnih nacionalnih hegemonizama i sa očekivanjima (ispostavilo se ipak neosnovanim) u promjene na geopolitičkom planu a koje se vezuju za Bosnu i Hercegovinu.

Ponavljam, nije vrijeme za prozivanja i optuživanja. Trojka je uradila što je uradila i to će građani ocijeniti na sljedećim izborima. Niti je vrijeme za neke zapaljive poruke. Naravno da ima ko braniti Bosnu i da je priprema za odbranu i odbrana države ustavna obaveza… Ali, u ovom trenutku neophodno je pokazati političku zrelost i širinu.

Nužno je da hladne glave razgovaraju svi koji žele stabilizaciju prilika u državi. Vjerujem da je mir i blagostanje zajednički sadržalac svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini i da na tim osnovama možemo graditi budućnost.