Komšić otvorio konferenciju o budućnosti Zapadnog Balkana i njegovim odnosima s EU

(Patria) - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otvorio je konferenciju u organizaciji Instituta europskih demokrata (IED) koja se održava danas u Sarajevu.

Konferencija je okupila istaknute stručnjake i diplomate koji su govorili o budućnosti Zapadnog Balkana i njegovim odnosima s EU, uzimajući u obzir i ključne geopolitičke izazove.

IED je neprofitno udruženje sa sjedištem u Briselu i jedna od 10 evropskih fondacija koje podržava Evropski parlament.



U nastavku možete pročitati kompletno Komšićevo obraćanje na otvaranju konferencije.

"Poštovani gospodine Ruteli, gospodine Burzako, učesnici konferencije, dame i gospodo.

Drago mi je da ste izabrali Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo za održavanje vašeg skupa.

U novembru ove godine navršit će se 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, ovih dana svjedočimo najozbiljnijoj krizi koja ozbiljno prijeti rušenju tog sporazuma s neizvjesnim posljedicama.

U vrijeme potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bio sam vojnik u rovu, koji je jedva čekao da rat stane. Tri decenije poslije kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine nastojim očuvati taj sporazum koji je donio mir.

Uz sve njegove mane, Daytonski sporazum je omogućio opstanak Bosne i Hercegovine kao države, dovoljno široke za sve njene narode i koji je mogao donijeti prosperitet svim njenim građanima bez obzira kako se izjašnjavaju.

Onog trenutka kad smo krenuli nadograđivati sistem naših institucija i okrenuli se članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u, počele su, isprva tiho i prikriveno, a kasnije sve jasnije i očitije, opstrukcije razvitka Bosne i Hercegovine kao moderne, demokratske, sekularne, multietničke, građanske države.

Nekad su te opstrukcije dolazile iznutra, a nekad izvana. Imali smo destabilizirajuće aktivnosti iz Srbije, ali i iz Hrvatske kao članice EU koja jedino u BiH može pokušavati igrati neku ulogu regionalnog faktora, zagovarajući vrijednosti koje su sve, samo ne evropske.



Već od presude Sejdić - Finci iz 2009. godine, pa u svim onima koje su slijedile u slučajevima Pilav, Šlaku, Zornić, Pudarić i Kovačević, bilo je jasno koji je put kojim BiH treba krenuti u osiguranju temeljnih građanskih prava sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Provodili smo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, usaglašavali naše propise s pravnom stečevinom EU. Konačno, 2019. godine dobili smo Mišljenje Evropske komisije kojim se analiziraju i identificiraju nužne reforme koje Bosna i Hercegovina mora provesti da bi išla dalje na svom evropskom putu.

Mišljenja sam da je to kapitalan dokument za našu zemlju, predstavlja tačno stanje u kojem se nalazimo i šta nam je potrebno. Od tog trenutka postojala su samo dva puta. Put reformi i integracije u EU ili put opstrukcija u cilju zaustavljanja napretka Bosne i Hercegovine i povratka nazad na stanje iz 1995.

Iako je BiH dobila status kandidata za članstvo, doduše bez datuma, i odobrenje za otvaranje pregovora kao rezultat isključivo geopolitičkih okolnosti, ta prilika nije iskorištena.

Od početka ove godine svjedočimo osmišljenom napadu entiteta Republika srpska na institucije Bosne i Hercegovine, zabranu rada državnog tužilaštva, policije i Suda Bosne i Hercegovine na teritoriju entiteta Republika srpska.

Građanima Republike srpske, koji su većinom Srbi i koji žele ostati u institucijama Bosne i Hercegovine, prijeti se pljenidbom i oduzimanjem privatne imovine u Republici srpskoj. Srećom, Milorad Dodik i SNSD nemaju podršku opozicije ni velikog dijela stanovništva Rs.



Zbog svega navedenog, institucije Bosne i Hercegovine moraju pokazati da su sposobne podržati vladavinu prava i da država postoji na cijeloj njenoj teritoriji. Svaka kriza je šansa, a u takvim momentima krize potrebno je ostati dovoljno mudar i hrabar i iskoristiti šansu kako bi se ta kriza prevazišla.

Da zaključim, ovakav razvoj situacije je destabilizirajući i za cijelu regiju i njen evropski put. Svjetska politička scena je u potpunosti promijenjena, što je svima jasno, a Evropska unija na prostoru Zapadnog Balkana mora pokazati da ima odlučnu vanjsku politiku utemeljenu na evropskim vrijednostima i vladavini prava.

Na koncu, želim vam uspješan rad u nadi da ćete doći do zaključaka o ovim temama konferencije, koje su u fokusu interesa javnosti".