Samit EU u Briselu: Hrvatska predložila zaključak o BiH i Srbiji, Mađarska se usprotivila

(Patria) - Čelnici EU ponovili su na jučerašnjem Samitu u Briselu odlučnost za nastavak svake vrste pomoći Ukrajini, uz nadu za postizanje mira koji bi bio pravedan i održiv, piše Jutarnji.hr.

Lideri EU ponovili su stav o postizanju "mira kroz snagu". Kao i na Samitu prije dvije sedmice, i ovog puta su zaključci o Ukrajini usvojeni u ime 26 članica bez podrške Mađarske.

Liderima EU se tokom Samita videovezom obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Rekao je da se uprkos ograničenom prekidu vatre ništa nije promijenilo u ruskom ponašanju, da je Rusija protekle noći dronovima napala energetsku infrastrukturu te da Putin ne prestaje s neostvarivim zahtjevima koji samo produžavaju rat.

Ukrajinski je predsjednik od evropskih čelnika zatražio da sankcije protiv Rusije ostanu na snazi sve dok ne povuče svoje snage s ukrajinske teritorije.

U tekstu se kaže da EU ostaje spremna povećati pritisak na Rusiju, uključujući daljnje sankcije, jačanje provedbe sadašnjih mjera te mjere protiv zaobilaženja dosad usvojenih sankcija.

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izrazila je zadovoljstvo najavom američkog predsjednika Donalda Trumpa da će pomoći Ukrajini u nabavci sistema za protivzračnu odbranu.

Dok čekaju ishod pregovora koji odvojeno vode američki dužnosnici s Rusijom i Ukrajinom, u EU se pripremaju i za angažovanje nakon eventualnog sporazuma.

Ključna tema ovog Samita su ulaganja EU u odbrani u skladu s "Bijelom knjigom o odbrani" koju je u srijedu objavila Evropska komisija. Taj dokument Komisije dobio je podršku zemalja članica.

Neke su zemlje, poput Španije i Slovenije, tražile da se ne spominje samo odbrana, već "odbrana i sigurnost", što je širi pojam.

Time bi se kao ulaganja u odbranu i sigurnost smatrala i ona koja nisu nužno vezana uz vojnu industriju, već i za odgovor na druge sigurnosne ugroze, uključujući i humanitarne ili prirodne katastrofe.

Osim korištenja kredita od 150 milijardi eura za koje bi garantovala EU, jedan od prijedloga Komisije je i fleksibilnost u korištenju nacionalnog budžeta za ulaganja u odbranu čak i u slučajevima kada bi se time kršila pravila o dopuštenom deficitu.

Hrvatska, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, još nije odlučila hoće li koristiti tu "klauzulu o odstupanju" jer je moguće da zbog ekonomskog rasta poveća ulaganja u odbranu, a da se pritom ne prekorači budžetski deficit.



Budžetska pravila EU propisuju da deficit ne smije prelaziti tri posto, a javni dug 60 posto BDP-a. To znači da protiv njih neće biti pokrenut postupak u slučaju prekoračenja ako sredstva idu za ulaganja u odbranu.

- Mi ćemo na nivou Vlade provesti raspravu i vidjeti šta nam i koliko tačno treba. Ako izračunamo da nam treba, možemo koristiti tu klauzulu - rekao je Plenković u Briselu i dodao da imaju dva mjeseca za odluku.

Pozitivno je ocijenio "Bijelu knjigu o evropskoj odbrani" koju je prije Samita objavila Evropska komisija. Posebno važnom hrvatski premijer smatra mogućnost zajedničke nabavke vojne opreme i oružja.

- Kroz zajedničku nabavku nabavlja se više i povoljnije, a fragmentiranost evropskih vojski i odbrambenih sistema jedan od ključnih problema. Trebamo više kohezije, trebamo strateške sposobnosti i moramo dovesti Evropu na nivo da može brinuti sama o svojoj sigurnosti. To je bit ovog dokumenta i bit cijele rasprave o odbrani - rekao je Plenković.

Na Samitu EU bilo je riječi i o situaciji na Zapadnom Balkanu, uz napomenu da će o tom pitanju biti konkretnije razgovarano na sastanku Vijeća EU u aprilu.

Plenković je rekao da će on upozoriti na situaciju u jugoistočnoj Evropi, posebno u Bosni i Hercegovini, kako se ta regija ne bi zanemarila dok se EU bavi drugim područjima svijeta.

Plenković je u Briselu odgovorio i na kritike Srbije zbog Memoranduma o saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova u području odbrane, kazavši da taj sporazum nije neprijateljski prema nikome te da Srbija, ako traži probleme, neće ih naći u tom dokumentu.

Plenković je također dodao da Hrvatska za takve sporazume ne mora tražiti odobrenje ni od Srbije ni od NATO-a.

Na pripremnim sastancima uoči Samita EU, Hrvatska je izrazila zabrinutost zbog nedostatka jasnijeg jezika u odlomku zaključaka posvećenog situaciji na Zapadnom Balkanu. Ta je rasprava na Samitu u Briselu bila pod tačkom "razno".

Hrvatska je smatrala da postoji opasnost od prelijevanja situacije u regiji te da je zbog toga neophodan odgovor Evropskog vijeća.

Diplomatski izvori navode da je i prije Samita bilo najavljeno da će hrvatski premijer Plenković na Samitu iskoristiti priliku da podsjeti upravo na situacije u "dvjema državama u hrvatskom bliskom susjedstvu" za koje je potreban koordiniran odgovor. Jasno je da se radi o situaciji u Bosni i Hercegovini te Srbiji.

Mađarska je tokom rasprave rekla da "preferira" ostaviti tekst onakvim kakav je, odnosno da bi rekla da se o situaciji raspravljalo i da će se Vijeće time baviti na sastanku u aprilu.

Plenković je uoči početka Samita poručio da će upozoriti na potrebu fokusiranja na situaciju u BiH i u regiji.