

(Patria) - Mladi Evropljani od 15 do 29 godina sve češće studiraju ili rade izvan zemlje rođenja, prenosi Hina.
Prema podacima Eurostata iz 2023. godine, 14,2 posto mladih u toj dobnoj grupi rođeno je u drugoj zemlji od one u kojoj trenutno žive, dok njih 11,9 posto nema državljanstvo zemlje boravka.
Glavni razlozi migracija su ekonomski - niske plate, nedostatak stambenog prostora i ograničene prilike za karijeru.
Portugalski sociolog Rui Pena Pires smatra da su migracije mladih u njegovoj zemlji posljedica razlika u platama i profesionalnim mogućnostima.
Slično je i u Sloveniji te Italiji, gdje se mladi odlučuju na odlazak zbog nesigurnosti na tržištu rada i slabih javnih usluga.
U Italiji je u posljednjih deset godina više od 300.000 mladih napustilo zemlju, dok u Sloveniji godišnje iseli oko 1.500 mladih.
Hrvatska, koja je nakon ulaska u EU doživjela veliki odljev stanovništva, posljednjih godina bilježi usporavanje tog trenda. Od 2014. do 2023. iselilo se 373.935 osoba, od čega su najveću grupu činili mladi između 20 i 39 godina.
Ekonomisti su mišljenja da migracija opada kada zemlja dosegne približno 80 posto prosječne razvijenosti EU, a Hrvatska se sa 78 posto tome približava.
Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina suočavaju se s izraženim odljevom mladih zbog korupcije i slabih ekonomskih prilika.
Istraživanje Ujedinjenih nacija pokazuje da četvrtina mladih u BiH ozbiljno razmišlja o trajnom iseljenju. Stručnjaci upozoravaju na potrebu hitnih reformi kako bi se osigurale bolje mogućnosti i spriječilo daljnje smanjenje broja mladih.
Programi poput "Erasmus+" podstiču mobilnost unutar EU, ali mladi migranti izvan bloka suočavaju se s većim rizikom siromaštva i društvene isključenosti.
U Francuskoj su mladi iz Afrike među glavnim imigrantima, a mnogi bježe od visoke nezaposlenosti u svojim matičnim zemljama, poput Tunisa, gdje je stopa nezaposlenosti među mladima 41 posto.