Rumunija: Novi predsjednički izbori u maju

(Patria) - Rumunska vlada objavila je jučer da će novi predsjednički izbori biti održani u maju, nakon što je Vrhovni sud u spektakularnom preokretu poništio izbore održane 6. decembra, dva dana prije drugog kruga, tvrdeći da je ishod prvog kruga izbora rezultat umiješanosti Rusije.

Vrhovni sud je ocijenio da se vodeći kandidat Calin Georgescu, kritičar NATO saveza, okoristio od nepoštene kampanje na društvenim mrežama koju je, kako tvrdi sud, vjerovatno organizovala Rusija, što je Moskva negirala.

Sud je potom naredio da izbori budu ponovljeni u cjelosti, a na proevropskoj koalicijskoj vladi je bilo da odredi datum.

- Prvi krug predsjedničkih izbora bit će održan 4., a drugi krug 18. maja - rekao je glasnogovornik vlade Mihai Constantin.

U prvom krugu iznenađujuću pobjedu odnio je 62-godišnji predsjednički kandidat Georgescu, kojeg su vlasti optužile da se okoristio nelegalnom kampanjom na TikToku, a Evropska komisija je pokrenula istragu.

Više desetina hiljada Rumuna iskazalo je bijes zbog poništenja predsjedničkih izbora, zahtijevajući nastavak izbora i ostavku sadašnjeg predsjednika Klausa Iohannisa.

Iohannis, čiji je mandat istekao 21. decembra, ostat će na vlasti dok ne bude izabran njegov nasljednik.

U nedjelju, desetine hiljada demonstranata, uključujući i ljevičare i one koje je razbjesnilo poništenje izbora, pridružile su se protestu koji je organizovala opozicijska desničarska stranka Savez za ujedinjene Rumunjske (AUR), druga najveća rumunska stranka.

- Tražimo povratak demokratije nastavkom drugog kruga izbora - rekao je novinarima čelnik AUR-a George Simion.

Organizatori su rekli da je na protestu bilo 100.000 ljudi, no interventna policija procijenila je da je taj broj bio bliži 20.000. Demonstranti su mahali zastavama i uzvikivali "Sloboda" i "Vratite drugi krug".

Nije poznato hoće li se Georgescu, koji kritikuje NATO i protivi se rumunskoj podršci Ukrajini, smjeti ponovo kandidovati. On je uložio žalbu na odluku rumunskog Vrhovnog suda, a žalbu je podnio i Evropskom sudu za ljudska prava.

Rumunija ima najdužu kopnenu granicu s Ukrajinom u EU i NATO-u. Pomogla je da se izvezu milioni tona ukrajinskog žita preko crnomorske luke Constante, uvježbavala ukrajinske vojne pilote i donirala Kijevu protivraketni sistem Patriot.

Rumunija je jedan od stubova istočnog krila NATO-a, uz Mađarsku i Slovačku koje su sklone Rusiji, a kao odgovor na to se krajem decembra ujedinilo više rumunskih proevropskih političkih snaga i oformilo vladu. Oni bi, kako je najavljeno, trebali odabrati zajedničkog kandidata na ponovljenim predsjedničkim izborima.